Pređi na sadržaj

Šablon:IČ-Kraški proces

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vrtače u Lelićkom krasu, Valjevo
Vrtače u Lelićkom krasu, Valjevo

Kraški proces je geomorfološki proces koji nastaje dejstvom tekuće i atmosferske vode na rastvorljive stenske mase. Najzastupljenije rastvorljive stene u prirodi su karbonatne stene (krečnjaci i, u manjoj meri, dolomiti). Kraški proces se može, mada u manjoj meri, razvijati i na gipsu, anhidritu, ležištima soli, itd.

Termin kras dobio je naziv po geografskoj oblasti, koja se nalazi na granici između Italije i Slovenije. U Italiji ta oblast se naziva Karso (Carso). Slovenački naziv je Kras, a nemački Karst. Naziv oblasti s tipskim razvojem procesa usvojen je kao termin koji označava geomorfološku pojavu, odnosno specifičan proces, ali i kao naziv za specifične hidrogeološke pojave, poniranje voda, njihove podzemne tokove i ponovno pojavljivanje na površini terena.

Osnove naučnog poznavanja krasa postavio je Jovan Cvijić (1893). On je u svetsku literaturu uveo i veliki broj srpskih termina, koji se danas internacionalno koriste („polje“ kao termin za kraško polje, „dolina“, kao termin za vrtaču, „uvala“). Kraški proces je razvijen širom sveta. Njegovi oblici sreću se na svim kontinentima u različitim varijetetima, u zavisnosti od klimatskih uslova i geoloških karakteristika terena. Poznate oblasti predstavljaju kras Peloponeza, Jamajke, Kine, Moravski kras okoline Brna u Češkoj, kras pisaće krede u Engleskoj itd.