Štitare (Novi Pazar)

Koordinate: 43° 13′ 20″ S; 20° 20′ 01″ I / 43.222166° S; 20.333666° I / 43.222166; 20.333666
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Štitare
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugRaški
GradNovi Pazar
Stanovništvo
 — 2011.Rast 100
Geografske karakteristike
Koordinate43° 13′ 20″ S; 20° 20′ 01″ I / 43.222166° S; 20.333666° I / 43.222166; 20.333666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina980 m
Štitare na karti Srbije
Štitare
Štitare
Štitare na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj36314
Pozivni broj020
Registarska oznakaNP

Štitare je naseljeno mesto grada Novog Pazara u Raškom okrugu. Nalazi se na Goliji[1]. Prema popisu iz 2011. bilo je 100 stanovnika. Do sela ne postoji asfaltiran prilazni put[1].

Geografija i istorija[uredi | uredi izvor]

Štitare se nalazi na južnim padinama Golije, okruženo je selima Osaonicom, Svilanovom, Trošticama, Rakovcem, Batinićima i Goševom. Ovo naselje se nalazi u dolini Ljudske reke, u Osaoničkoj kotlini. Deli se na Gornje i Donje Štitare. Kroz Štitare protiče Štitarski potok koji izvire sa travnatog platoa sela Goševa i uliva se u Ljudsku reku. Ovaj potok je jako bujičav za vreme letnjih kiša i topljenja golijskog snega. Korito mu je duboko i strmo. Pored ovog potoka nalazi se i put koji vodi u pravcu Deževske doline i postoje zapisana kazivanja da je to krak Dubrovačkog puta. Kod lepo urađene štitarske drumske česme sagrađen je, prvo drveni, pa onda betonski most. U selu se nalazi i crkva Svetog Nikole, izgrađena 1640. godine, za vreme obnovljene Pećke patrijaršije, koja je u okolini Novog Pazara izgradila 10-ak crkava. Jedno vreme je u Gornjim Štitarima radila četvororazredna osnovna škola.

Štitare je zapisano u turskom defteru 1455. godine kao Gornji Štitar i kao timar izmećara Isa-bega Isakovića, osnivača Novog Pazara. Zapisano je i 1585. godine prilikom uspostavljanja obaveze ovčarine i trgovine. Tada je neki Petrijin Vuk imao 30, Vlajo Desnica 35, Petre Danko 35 i Veljo Radina 60 ovaca i koza. Štitare je zapisano i u Sopoćanskom pomeniku (15-16. vek).

Godine 1941, za vreme Drugog svetskog rata, sva podgolijska sela, pa i Štitare, bila su napadnuta i paljena od strane albansko-muslimanskih osvajačkih grupa - balista. Stanovnici podgolijskih sela su im se suprotstavili i posle pogibije njihovog komandanta kod Troštičkog i Štitarskog kamena balisti se povlače preko Ljudske reke na Sjeničku pešter.

Crkva Svetog Nikole u Štitarima[uredi | uredi izvor]

Crkva Sv. Nikole, poznata pod imenom Nikoljača, izdvaja se svojom arhitektonskom zanimljivošću i budi posebnu pažnju. To je crkva srednjih dimenzija, rađena sa očiglednim dekorativnim pretenzijama. U osnovi je jednobrodna građevina sa oltarskom apsidom koja je iznutra polukružna, a spolja sedmostrana. Pored naosa ima i pripratu koja je od naosa odvojena lukom nošenim stupcima. Presvedena je poluljubičastim svodom koji podupiru ojačavajući lukovi. Zanimljivo je da svetlost prodire kroz dva otvora na svodu naosa i kroz jedan prozor na južnom zidu, koji je neobično vešto profilisan tako da čini vrlo uočljiv dekorativni element na građevini. S posebnim osećanjem dekorativnosti obrađena je zapadna fasada. Šest izvanredno lepo profilisanih konzola povezano je lukovima čineći slepu arkadu elegantnih oblika i ritmike. Građevina je zidana od lepo obrađenih blokova kamena peščara, ljubičaste fakture. O vremenu gradnje crkve nema nikakvih određenih podataka. Međutim, po stilu fresaka i po arhitekturi možemo zaključiti da je crkva nastala oko 1640. godine. Oskudna i nedovoljna obaveštenja o živopisu daje nam oštećeni natpis koji se nalazi u oltarskom prostoru. Na osnovu tog natpisa saznajemo da je ktitor živopisa bio neki Vujko. Pored njega na natpisu se pominju neki Altar i Dačul čije su uloge u dekoraciji crkve nejasne. Možda među njima treba tražiti autora živopisa. Od predstavljenih scena i figura očuvane su samo one u oltarskom prostoru. Sačuvana je scena Vizije Sv. Petra Aleksandrijskog. Takođe pažnju oduzimaju figure arhijereja: Svetog Vasilija Velikog, Svetog Gligorija Velikog, Svetog Spiridona, Svetog Kirila Filozofa i Svetog Nikole. Freske su rađene na tamno-plavoj i žutoj pozadini. Signature su ispisane belom bojom. Po stavovima nekih figura i načinu njihove obrade može se pretpostaviti da je autor ovih živopisa jedan od majstora koji je radio freske u crkvi kod Tutina. Zidno slikarstvo tutinske crkve nastalo je 1647. godine. Pošto su sličnosti između ove dve crkve očigledne onda sledi zaključak da je crkva u Štitarima nastala u istom periodu. Posebnu vrednost predstavljaju carske dveri koje su jednini sačuvani deo od prvobitnog ikonostasa. Na dverima je naslikana scena Blagovesti. Po slikarskim kvalitetima dveri su značajno ostvarenje srpskog ikonopisa s kraja prve polovine 17. veka.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Štitare živi 62 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 45,5 godina (43,7 kod muškaraca i 47,4 kod žena). U naselju ima 25 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,08.

U selu ima preko pedeset domaćinstava, ali je samo dvadesetak stalno naseljno. Ostala domaćinstva su napuštena tokom zime, a naseljena preko leta[1].

Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

U Štitarima žive sledeći rodovi: Beševići, 4 doma, slava Aranđelovdan, poreklom iz Biševa; Vasići, 2 doma, Sveti Nikola, poreklom iz Biševa; Vasovići, 2 doma, Sveti Pantelija, poreklom iz Goševa; Maraši, 2 doma, Sveti Nikola, iz Podgorice; Pajovići, 2 doma, Sveti Nikola; Mićovići, 1 dom, Sveti Jovan, iz Korutana; Puzovići, 1 dom, Sveti Nikola, iz Bijelog Polja; Šarci, 2 doma, Krstovdan, iz Žabljaka.

Iz Štitara su se iselile sledeće porodice: Beševići, 1 dom, Beograd; Pajovići, 2 doma, Beograd; Vasići, 3 doma, Aranđelovac,Beč,Kragujevac. Ovo su podaci za 2006. godinu.

Populacija (ist.): Štitare (Novi Pazar)
Godina19481953196119711981199120022011
Stanovništvo23122923317613210077100
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
77 100,0%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v „Bespućem do Štitara”. RTS. 21. 03. 2012. Pristupljeno 21. 3. 2012. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]