Pređi na sadržaj

Šum na srcu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Šum na srcu

Šumovi srca su zvučni fenomeni koji nastaju usled turbulentnog toka krvi u patološkim stanjima (kod valvularne insuficijencije —nepotpunog zatvaranja valvula, i stenoze — suženja atrioventrikularnih, aortnog ili pulmonalnog ušća). Razlikuju se od srčanih tonova po dužem trajanju. Mogu biti sistolni i dijastolni u zavisnosti od faze srčanog ciklusa u kome se mogu čuti. Postoje i fiziološki šumovi (obično sistolni), koji nastaju tokom opterećenja srca volumenom, npr. u trudnoći, kod sportista itd. Oni šumovi koji su dovoljno glasni mogu se čuti stetoskopom.

Uzroci šuma na srcu[uredi | uredi izvor]

Postoje dvije vrste šuma na srcu:

  • Nevini

Osoba s nevinim šumom ima normalno srce. Takva vrsta šuma je čuda kod dojenčadi i djece.

Abnormalni srčani šum je ozbiljniji. Kod djece je abnormalni šum na srcu najčešće uzrokovan prirođenom bolesti srca, dok je kod odraslih najčešće posljedica stečenih problema srčanih zalistaka.

Simptomi šuma na srcu[uredi | uredi izvor]

Ako osoba ima bezazleni srčani šum, verovatno neće imati nikakve znakove ili simptome. Abnormalni srčani šum ne treba izazivati nikakve očite znakove osim neuobičajenog zvuka kada se srce sluša stetoskopom. Ali, ako osoba ima neke od ovih znakova ili simptoma, to može ukazivati na problem srca:

  1. koža koja poprima plavu boju, naročito ruke i usne (cijanoza)
  2. oticanje ili iznenadan dobitak na težini
  3. kratkoća daha
  4. hronični kašalj
  5. uvećana jetra
  6. povećane vratne vene
  7. slab apetit i usporen rast (kod dojenčadi)
  8. znojenje s minimalnim ili bez napora
  9. bol u prsima
  10. vrtoglavica
  11. nesvjestica [1]

Šumovi u različitim dobima[uredi | uredi izvor]

U fetalnom periodu cirkulacija zaobilazi pluća, jer se dijete snadbijeva kisikom preko placente. Zbog toga postoji otvor između dvije pretkomore - foramen ovale kojim se skraćuje stavljanje krvi, a takođe i komunikacija između aorte i pulmonalne arterije — duktus arteriozus. Sa prvim udahom započela je funkcija pluća i mijenja se tok krvi. Tokom nekoliko sati uspostavlja se normalna cirkulacija i počinje zatvaranje fetalnih otvora. U ovom periodu mogu se čuti šumovi koji kasnije nestaju. Kod neke dijece ovaj proces umjesto nekoliko dana može trajati duže, mjesecima. Prijevremeni porod, poremećaj snadbijevanja kisikom krajem trudnoće i tokom poroda i acidoza odgađaju normalni tok događaja.

Osim ovih fizioloških promjena, u novorođenčkoj dobi mogu se čuti i šumovi zbog različitih srčanih anomalija. Organogeneza, odnosno razvoj organa, odvija se u prvom tromjesječju trudnoće. Virusne infekcije, npr. rubeola, fizički ili hemijski faktori koji djeluju na plod u ovom periodu mogu izazvati srčane anomalije od kojih se većina manifestira šumom. Lijekovi koje majka uzima tokom trudnoće, npr. amfetamini, antikonvulzivi, progesteron i steroidi, zatim alkohol, povećavaju učestalost srčanih anomalija. Nekontrolisani dijabetes majke je takođe faktor rizika. U ocjeni ozbiljnosti šuma na srcu osim karakreta samog šuma vrlo važan faktor je opšte stanje dijeteta, disanje, pojava cijanoze — modrila, mogućnost dojenja, napredovanje na težini.

  • Šumovi u dojenačkoj dobi

Ukoliko nije došlo do zatvaranja foramen ovale i duktus arteriozusa nakon novorođenačke dobi, to smatramo srčanom anomalijom sa tendencijom spontanog izlječenja. Svi šumovi u ovom periodu moraju biti procijenjeni kod kardiologa ultrazvučnim pregledom. Većinu djece treba samo pratiti tokom nekoliko mjeseci ili godina, jer se defekti septuma spontano zatvaraju u 40% slučajeva do 4. godine, ili se smanjuju toliko da su hemodinamski neznačajni. Ipak, poznavanje stanja je bitno radi eventualnih potreba antibiotske prevencije, npr. kod operativnih zahvata, a takođe i prognoze za kasnije. Određeni broj dijece se uključuje u program hirurškog tretmana.

  • Šumovi u predškolskom i ranom školskom uzrastu

U ovom uzrastu se najčešće otkrivaju bezazleni (fiziološki, akcidentalni) šumovi koji vremenom nestaju. Oni imaju svoj zvučni karakter i tačno na grudnom košu gde se najbolje čuju. Obično se mijenja sa položajem tijela i glave, pojačava se pri febrilnim stanjima i respiratornim infekcijama, te pri anemiji. Ukoliko se ovakav šum evidentira više puta, treba uraditi ultrazvuk srca, a objektivizacije stanja, jer neke od njih mogu biti klinički manifestirani u odrasloj dobi ili u trudnoći.

  • Srčane anomalije kao uzrok šuma

Učestalost srčanih anomalija je oko 1%, odnosno 8—12 djece na 1000 živorođene. Ako majka ima srčanu anomaliju, povećava se učestalost na 10%, dok pojava anomalije kod brata ili sestra povećava rizik na 3%. Na srčanu anomaliju treba posumnjati ukoliko dijete sa šumom, ili bez njega, ima sledeće simptome:

  1. Slabo napredovanje u masi i zaostatak u razvoju
  2. Cijanozu (modrilo) stalno ili u atacima uz zauzimanje čučećeg položaja
  3. Tahikardiju (ubrzan rad srca), tahipneu (ubrzano disanje) uz otoke zato očnih kapaka
  4. Slabu toleranciju napora, brzo zamaranje u odnosu na vršnjake
  5. Bol u grudima pri fizičkoj aktivnosti
  6. Česte upale pluća
  7. Neurološke simptome gubitak svijesti, glavobolje, druge neurološke ispade.[2]

Posljedice pogrešaka u procijeni značenja šuma na diječjem srcu[uredi | uredi izvor]

  • ako se bezazleni šum proglasi organskim:
  1. psihološko opterećenje roditelja i dijeteta
  2. ograničenja fizičkih aktivnosti i izbora zanimanja
  3. separacija u školi
  • ako se organski (patološki) šum proglasi bezazlenim:
  1. obično se dešava kod dece koja nemaju smetnji, a šum je slabog intenziteta (atrijski septalni defekt, blagi oblici stenotičnih mana, mitralni prolaps)
  2. nema većih posljedica jer su uglavnom hemodinamski kompenzirani slučajevi koji liječnik kad-tad otkrije, mala je mogućnost nastanka većih oštećenja.[3]

Kako se šumovi liječe?[uredi | uredi izvor]

Ako je šum blag, najčešće se ne radi o ozbiljnim promjenama na zaliscima i promijene se prate na godinu-dvije dana. Posmatra se kako oštećenje srca napreduje. Međutim, kod ove osobe postoji dodatni rizik od infekcije na oštećenim zaliscima, jer su na mjestu slabijeg otpora u slučaju neke intervencije u organizmu kao što je vađenje zuba ili intervencija u nesterilnim uslovima. Na taj način može nastati infektivni endokarditis. Koliko je ovo stanje ozbiljno, pokazuje podatak da je smrtni ishod zabeležen kod 25 do 30 procenata.[4]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Kreni zdravo”. Arhivirano iz originala 25. 05. 2019. g. Pristupljeno 25. 05. 2019. 
  2. ^ Suncokret
  3. ^ Čuvarkuća
  4. ^ Novosti

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]