Scaphirhynchus albus

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Scaphirhynchus albus
Scaphirhynchus albus
Naučna klasifikacija uredi
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Actinopterygii
Red: Acipenseriformes
Porodica: Acipenseridae
Rod: Scaphirhynchus
Vrsta:
S. albus
Binomno ime
Scaphirhynchus albus
(S. A. Forbs i R. E. Ričardson, 1905)
Rasprostranjenost vrste Scaphirhynchus albus
Sinonimi

Parascaphirhynchus albus S. A. Forbs i R. E. Ričardson, 1905

Scaphirhynchus albus je ugrožena vrsta ribe endemična za reku Misuri i donje basene Misisipija u Sjedinjenim Američkim Državama.[2][3] Dobila je ime zbog svoje blede obojenosti, a usko je povezana sa vrstom Scaphirhynchus platorynchus, od koje je mnogo veća, dužine od 30 do 60 cm, a težine do 39 kilograma. Ovoj vrsti treba 15 godina da sazri i retko rađa, ali može da živi i do jednog veka.

Član je porodice jesetra, Acipenseridae koja datira iz perioda krede pre 70 milina godina. Ova vrsta se od tada vrlo malo promenila.[4] Godine 1990. Američka služba za ribu i divlje životinje svrstala je ovu ribu na listu ugroženih vrsta, jer je tokom dvehiljaditih godina primećeno jako malo mladih jedinki, a viđenje starijih se takođe smanjilo, vrsta se danas vrlo retko viđa u diviljni. To je ujedno prva riblja vrsta na području reke Misuri koja je svrstana u ugrožene, a smatra se da je najveći problem gubitak staništa. Većina okolnih reka Misurija je oštećena ili pretvorena u kanale, smanjujući šljunkovite naslage, što je podloga na kojoj ova vrsta polaže jaja. Sve do sredine 20. veka, ova vrsta je bila uobičajena, a ribolovci su je redovno lovili. Scaphirhynchus albus smatra se dosta ukusnom ribom, a njena jaja su korišćena kao kavijar, mada dosta ređe od jaja drugih jesetri.

Napori u očuvanju ove vrste imali su skroman uspeh. Danas se ova vrsta uzgaja u desetak mrestilišta, a potomstvo se svake godine pušta u divljinu.[5] Da bi bolje razumeli njeno ponašanje, istraživači su ugradili predajnike pomoću kojeg prate kretanje ove vrste i kako bi bolje razumeli njeno mrešćenje. Federalne i državne agencije rade zajedno na poboljšanju staništa za ovu vrstu, obnavljajući mrestilišta, jer je obnova ovih područja potreba kako bi Scaphirhynchus albus opstala u divljini.[6]

Taksonomija i etimologija[uredi | uredi izvor]

Prirodnjaci S. A. Forbs i R. E. Ričardson svrstali su ovu vrstu 1905. godine ovu ribu u porodicu Acipenseridae koja obuhvata sve jestre širom sveta.[7][8] Njeni najbliži rođaci su vrste Scaphirhynchus platorynchus i Scaphirhynchus suttkus koje su blizu izumiranja.[9] Ove tri vrste pripadaju potporodici Scaphirhynchinae koja ima samo jedan rod, Pseudoscaphirhynchus, a njega predstavljaju tri vrste koje se nalaze u zapadnoj i centralnoj Aziji. U poređenju sa drugim vrstama jesetra, ove riba je dosta bleđa.[10] Naučno ime za ovu vrstu Scaphirhynchus potiče od grčke reči koja znači lopata i albus što na latinskom jeziku znači bela.[11]

Biologija[uredi | uredi izvor]

Scaphirhynchus albus u prirodnom staništu.

Da bi se zaštitila od izumiranja, sprovedena su istraživanja na DNK ove vrste i na drugim srodnim vrstama, kako bi se procenile razlike unutar različitih populacije jestetra.[12] Rana DNK istraživanja pokazala su da su Scaphirhynchus albus i Shovelnose sturgeon jedna vrsta. Međutim, studija iz 2000. godine koje je upoređivala sekvence DNK kod tri člana roda Scaphirhynchus, (Scaphirhynchus albus, Shovelnose sturgeon i Scaphirhynchus suttkusi) tri različite vrste.[13] Između 2001. i 2006. godine nekoliko studija isplitalo je vrste jesetra koje nastanjuju severne delove Velike ravnice, reke Misuri i uporedile ih sa južnom populacijom jestra u reci Atafalaj u Luizijani.[14][15] Ove DNK studije zaključile su da su severne populacije jesetri reproduktivno izolovane i da se genetski razlikuju od onih u jezeru Atafalaj. Međutim, utvrđeno je da je genetska varijabilnost Scaphirhynchus albus zmatno manja od vrste Scaphirhynchus platorynchus.[14] Drugi razlog za DNK analizu bio je utvrđivanje brzine hibridizacije između Scaphirhynchus albus i Scaphirhynchus platorynchus. Populacije u jugu imale su veću hibridizaciju nego one u slivovima reka Misuri, dok je u najsevernijim populacijama bilo malo izveštaja.[13] Hibridizacija je najviše prisutna kod vrste Scaphirhynchus platorynchus u reci Atafalaj u Luizijani, a sekvenciranje DNK u tim hibridima pokazalo je genetsku razliku Scaphirhynchus albus. Zbog sposobnosti vrsta da hibridiziraju, neki biolozi su izrazili zabrinitost da je kršenje prema Zakonu o ugroženim vrstama, jedna vrsta zaštićena, a druga nije, dok su one međusobno povezane.[16][17][18] Nije poznato da li ove dve vrste mogu da se međusobno razmnožavaju.[12]

Scaphirhynchus albus jedna je od najvećih slatkovodnih riba u Severnoj Americi.[2][3] Obučno su dužine od 76 do 152 cm, a teške 39 kilograma.[19] Vrsta je ostala nepromenjena gotovo 70 miliona godina, još iz perioda krede. Ova vrsta ima karakterističan izgled koji su nazvali „primitivni”, „nalik dinosaurusu” pa čak i „ružan”.[20] Iako je vizuelno slična sa Scaphirhynchus platorynchus, ona je mnogo manja i teži obično do 5 kilograma. Ova vrsta je mnogo bleđa sa sivo-belim leđima, za razliku od drugih jesetra. Kako stari, pripadnik ove vrste postaje belji. Scaphirhynchus albus ima heterocerkalne repove, s tim što je gornje repno peraje duže od donjeg. Kao i kod drugih jesetra, ova vrsta ima hrskavičasti skelet sa pet ploča koje se protežu duž njihovih bočnih strana, sa donje strane i leđa, kao i preko većeg dela glave.[6] Ove ploče su prekrivene kožom i služe kao zaštitini oklop. Koštana hrskavica se takođe proteže uz zadnju stranu tela, od leđnog peraja do repa. Njuška i glava ove vrste duži su neko god patuljaste jesetre. Kod obe vrste usta se nalaze od vrha njuške.[19]

Životni vek vrste Scaphirhynchus albus je preko 50, možda i do 100 godina[21] . Imaju lake kosti što otežava utvrđivanje starosti i tačno određivanje koliko žive. Vrsta dugo živi ali kasno dostiže reproduktivnu zrelost. Mužjaci postaju seksualno zreli u uzrastu od 5 do 7 godina, dok se veruje da ženke postaju sposobne sa najmanje 15 godina. Jedno istraživanje devet ženki pokazalo je da su započele razvoj jajašca sa 9 i 12 godine, ali da nisu bile seksualno aktivne pre 15 godine. Razmnožavanje se ne odvija svake godine, već svake treće godine, a neke studije pokazuju da između razmnožavanja prođe čak i 10 godina.[22][23] Mrest se obično vrši od maja do jula.[24][25] Pre izgradnje brane na Misuriju, ova vrsta je migrirala stotitinama kilometara uzvodno kako bi se mresila u menitim podlogoma, gde je polagala stotine hiljada jaja.[26][24] Procenjuje se da je jedna ženka ove vrsti u Misuriju nosila do 170.000 jajašca. Nakon oplodnje, jaja se izglednu za 5 do 8 dana, nakon čega se ribe nakon nekoliko nedelja povlače nizvodno.[27] Stopa preživljavanja do zrelosti za ovu vrstu je izizetno niska, a od stotina hiljada jaja samo nekoliko njih doživi odraslo doba.[17][6] Već nekoliko decenija nije primećeno razmnožavanje ove vrste u prirodi, jer je ulovljen veći broj riba koji su seksualno zreli. Krajem devedesetih godina 20. veka otkriveni su mladi primerci ove vrste koji žive u obalnom području donjeg toga reke Misuri. To je ujedno bio prvi dokumentovani primer ove vrste u prirodi posle 50 godina.[28]

Ekologija i očuvanje[uredi | uredi izvor]

Kroz istoriju, vrsta Scaphirhynchus albus nastanjivala je celu reku Misuri i Misisipi. Vrsta je bila retka u gornjen toku Misisipija, verovatno zbog neodgovarajućeg staništa. Vrsta trenutno nije zaštićena na svim predelima koje nastanjuje. Od 2008. godine ova vrsta se još uvek može naći u čitavom izvornom rasponu, ali je njihov broj znatno smanjen sredinom 20. veka. Danas, ova vrsta nastanjuje delove reka Misisipi i Misuri, od Montane do Luizijane, kao i jezero Ačafalaja u Luizijani.[29] Ipak, od kada se vrše popis Scaphirhynchus albus nikada nisu bile česte, još 1905. godine bilo ih je malo u donjem toku Misurija, a a još ređe u Misisipiju.

Između 1985. i 2000. godine ova vrsta se značajno smanjila u svim delovima koje nastanjuje.[1][30] Naučnici su proučavali šest staništa za oporavak vrste Scaphirhynchus albus, koja su uspostavljena od strane Službe za ribe i divlje životinje Sjedinjenih Država, 1990. godine kada je vrsta proglašena ugroženom. U najseverinjoj regiji studije poznatoj kao RPMA 1, koja se nalazi između reke Marias u Montani i zapadnog toka Fort Peka, ostalo je samo 45 pripadnika ove vrste.[25] Od tada, nije primećeno prisustvo mladih primeraka, a populacija je u opadanju. U RPMA 2 koji se nalazi izmeu brane Fort Pek i jezera Sakakvea, ostalo je samo 136 primeraka vrste Scaphirhynchus albus.[25] Studija je ustanovila da je moguće da su svi popisani primerci uzgojeni u mrestilištu. Međutim, ti primerci su se očigledno prilagodili uslovima.[31] Četvrto područje za oporavak ove vrste proteže se od brane Gavins Pount do ušća reke Misisipi i Misuri.[25] Na ovom regionu popisano je 100 jedinki vrste Scaphirhynchus albus, a postoje dokazi da se među njima dešava reprodukcija. U RMPA 5 između ušća Misurija u Misisipi i Meksički zaliv, dokumentovano je nekoliko stotina jedinki.[32] Sliv repe athafalija označen je šestim regionom za oporavak ove vrste, a u njemu ima oko 500 jedinki ove vrste.[15][33]

Scaphirhynchus albus preferiraju umeren do brze rečne tokove, a većina primeraka pronađena je u potoima i rekama gde je vodena struja jaka. Takođe, preferiraju mutne vode i dubone između 1 i 7,62 m. Vrsta se češće nalazi tamo gde ima pešćanih supstra, ali živi i na pretećno kamenitim vodenim delovima.[25]U studiji koja je odrađena u Motanti i Sevenroj Daktori sprovedenoj na Scaphirhynchus albus i Scaphirhynchus platorynchus na obe vrste bile su zakačeni predajnici kako bi se istražila njihova kretanja i navike. Okriveno je da su Scaphirhynchus albus preferirale šire rečne kanale i vode oko ostrva, a najčešće su bile na dubinama između 0,6 i 14, 33 m.[34] Studija je takođe pokazala da ova vrsta dnevno pređe oko 9,2 km. Veruje se da je ova vrsta više volela tople vode i muljevtna dna pre izgradnje brane na reci Misuri.[35] Scaphirhynchus albus se uglavnom hrani malim ribama i insektima iz reda trichoptera[25][36][26][37]

Iako Scaphirhynchus albus nikada nije bila uobičajena vrsta u nekom području, njena populacija je najviše opoala tokom 20. veka, a 6. septembra 1990. godine navedena je kao ugrožena. Vlada Sjedinjenih Država i većina država čije vode nastanjuje ova riba započeli su napore kako bi spasili i obnovili ovu vrstu od izumiranja. Razmnožavanje ove vrste u prirodnog stnaištvu je dosta retko, pa je stoga potreban ljudska intervencija kako bi vrsta opstala.[38] Ranije se ova riba smatrala trofejnim ulovom i često se išlo u ribolov na nju, sve dok nije stavljena na listu ugroženih vrsta.[39] Meso ove ribe izuzetno je ukusno, a jaja su se koristila kao kavijar.[40][41]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Krentz, S. (Missouri River Fish & Wildlife Management Assistance) (2004). „Scaphirhynchus albus”. Crveni spisak ugroženih vrsta IUCN. IUCN. 2004: e.T19940A9111329. doi:10.2305/IUCN.UK.2004.RLTS.T19940A9111329.en Slobodan pristup. 
  2. ^ a b „Pallid Sturgeon - Scaphirhynchus albus”. Montana Fish, Wildlife and Parks. Arhivirano iz originala 7. 11. 2008. g. Pristupljeno 19. 11. 2008. 
  3. ^ a b „The Pallid Sturgeon (Scaphirhynchus albus)”. Platte River Endangered Species Partnership. Arhivirano iz originala 30. 9. 2007. g. Pristupljeno 19. 11. 2008. 
  4. ^ „The Pallid Sturgeon, a Missouri River "Dinosaur"”. Feature Series, Vol I, No. 4. U.S. Fish and Wildlife Service. Arhivirano iz originala 19. 11. 2008. g. Pristupljeno 19. 11. 2008. 
  5. ^ „Operation and Maintenance of the Upper Mississippi River 9-Foot Channel”. Endangered Species Program. U.S. Fish and Wildlife Service. 18. 11. 2008. Arhivirano iz originala 26. 05. 2011. g. Pristupljeno 19. 11. 2008. 
  6. ^ a b v „Threatened and Endangered Species: Pallid Sturgeon Scaphirhynchus Fact Sheet”. U.S. Department of Agriculture. 16. 11. 2005. Arhivirano iz originala 26. 11. 2005. g. Pristupljeno 19. 11. 2008. 
  7. ^ Parauka, F. M. (2004). „'Scaphirhynchus suttkusi'”. Crveni spisak ugroženih vrsta IUCN. IUCN. 2004. Pristupljeno 8. 12. 2008. 
  8. ^ „The Desperate Dozen: Fishes on the Brink” (PDF). Southeastern Fishes Council. novembar 2008. Pristupljeno 9. 12. 2008. 
  9. ^ „Pallid”. Merriam-Webster. 2008. Pristupljeno 19. 11. 2008. 
  10. ^ „Pallid Sturgeon”. Animal Field Guide. Montana Fish, Wildlife and Parks. Arhivirano iz originala 8. 11. 2008. g. Pristupljeno 19. 11. 2008. 
  11. ^ Riis, Jim (1993). „Pallid Sturgeon (Scaphirhynchus albus)”. South Dakota Department of Game, Fish and Parks. Arhivirano iz originala 6. 2. 2008. g. Pristupljeno 19. 11. 2008. 
  12. ^ a b Tranah, G. J.; D. E. Campton; B. May (2004). „Genetic Evidence for Hybridization of Pallid and Shovelnose Sturgeon”. Journal of Heredity. 95 (6): 474—480. PMID 15475392. doi:10.1093/jhered/esh077 Slobodan pristup. Pristupljeno 14. 12. 2008. 
  13. ^ a b Campton, Donald E.; Anna L. Bass; Frank A. Chapman; Brian W. Bowen (mart 2000). „Genetic distinction of pallid, shovelnose, and Alabama sturgeon: emerging species and the US Endangered Species Act”. Conservation Genetics. 1 (1): 17—32. doi:10.1023/A:1010121417487. 
  14. ^ a b Tranah, G. J.; H. L. Kincaid; C. C. Krueger; D. E. Campton; B. May (3. 3. 2001). „Reproductive isolation in sympatric populations of pallid and shovelnose sturgeon” (PDF). North American Journal of Fisheries Management. 21 (2): 367—373. ISSN 1548-8675. doi:10.1577/1548-8675(2001)021<0367:RIISPO>2.0.CO;2. Arhivirano iz originala (PDF) 25. 2. 2009. g. Pristupljeno 19. 11. 2008. 
  15. ^ a b „Pallid Sturgeon (Scaphirhynchus albus) 5-Year Review Summary and Evaluation”. U.S. Fish and Wildlife Service. 2007. Pristupljeno 2. 3. 2011. 
  16. ^ „Upper Missouri Pallid Sturgeon” (PDF). National Wildlife Federation. Arhivirano iz originala (PDF) 17. 1. 2009. g. Pristupljeno 19. 11. 2008. 
  17. ^ a b Burton, Ken (4. 3. 2000). „New Hope for the Pallid Sturgeon” (PDF). Endangered Species Bulletin. U.S. Fish and Wildlife Service. Arhivirano iz originala (PDF) 25. 02. 2009. g. Pristupljeno 11. 11. 2008. 
  18. ^ „Abnormal Cells found in Pallid Sturgeon at Gavins Point National Fish Hatchery Prohibit Stocking these Fish in the Wild”. U.S. Fish and Wildlife Service. 26. 9. 2007. Arhivirano iz originala 15. 10. 2008. g. Pristupljeno 19. 11. 2008. 
  19. ^ a b „Endangered Sturgeon Struggle for Survival”. The Sturgeon of Missouri Missouri's Aquatic Dinosaurs. Conservation Commission of Missouri. 2008. Arhivirano iz originala 3. 12. 2008. g. Pristupljeno 19. 11. 2008. 
  20. ^ Johnsgard, Paul A. (1. 4. 2005). The Nature of Nebraska. Lincoln, Nebraska: Bison Books. str. 169—170. ISBN 978-0-8032-7621-5. 
  21. ^ Holm, Rob (5. 5. 2002). „Prehistoric Presence The Pallid Sturgeon” (PDF). North Dakota Outdoors. Arhivirano iz originala (PDF) 25. 2. 2009. g. Pristupljeno 19. 11. 2008. 
  22. ^ Keenlyne, K. D.; L. G. Jenkins (maj 1993). „Age at Sexual Maturity of the Pallid Sturgeon”. Transactions of the American Fisheries Society. 122 (3): 393—396. doi:10.1577/1548-8659(1993)122<0393:AASMOT>2.3.CO;2. 
  23. ^ „Pallid Sturgeon: The Road to Recovery”. U.S. Fish and Wildlife Service. 15. 7. 2008. Arhivirano iz originala 14. 05. 2009. g. Pristupljeno 19. 11. 2008. 
  24. ^ a b Kallemeyn, Larry (1983). „Status of the Pallid Sturgeon Scaphirhynchus albus”. Fisheries. 8: 3—9. ISSN 1548-8446. doi:10.1577/1548-8446(1983)008<0003:SOTPS>2.0.CO;2. 
  25. ^ a b v g d đ „Status and Life History of the Pallid Sturgeon” (PDF). U.S. Environmental Protection Agency. 31. 8. 2007. Pristupljeno 19. 11. 2008. 
  26. ^ a b McKean, Andrew (5. 5. 2006). „A Whisker Away from Winking Out”. Montana Outdoors. Arhivirano iz originala 08. 11. 2008. g. Pristupljeno 11. 2. 2008. 
  27. ^ Keenlyne, K. D.; E. M. Grossman; L. G. Jenkins (3. 1. 1992). „Fecundity of the Pallid Sturgeon”. Transactions of the American Fisheries Society. 121 (1): 139—140. doi:10.1577/1548-8659(1992)121<0139:FOTPS>2.3.CO;2. 
  28. ^ „Sturgeon Research Update: Confirmed Pallid Sturgeon Spawning in the Missouri River in 2007” (PDF). U.S. Geological Survey. 7. 7. 2007. Pristupljeno 19. 11. 2008. 
  29. ^ „Pallid Sturgeon (Scaphirhynchus albus)” (PDF). Louisiana Department of Wildlife and Fisheries. Pristupljeno 25. 9. 2011. 
  30. ^ Grady, Joanne; Jim Milligan (2. 2. 2001). „Pallid and Shovelnose Sturgeon in the Lower Missouri and Middle Mississippi Rivers” (PDF). U.S. Fish and Wildlife Service. Arhivirano iz originala (PDF) 25. 2. 2009. g. Pristupljeno 19. 11. 2008. 
  31. ^ „Pallid Sturgeon — Scaphirhynchus albus”. State of Montana. Pristupljeno 19. 11. 2008. 
  32. ^ Committee on Endangered and Threatened Species in the Platte River Basin (2004). Endangered and Threatened Species of the Platte River. Washington, D. C.: The National Academies Press. str. 225—239. ISBN 978-0-309-09230-2. doi:10.17226/10978. 
  33. ^ „How many species are listed in each state (based on published population data)?”. Threatened & Endangered Species System. U.S. Fish and Wildlife Service. 2008. Arhivirano iz originala 7. 12. 2006. g. Pristupljeno 19. 11. 2008. 
  34. ^ Wanner, Greg; D. A. Shuman; D. W. Willis (mart 2007). „Food Habits of Juvenile Pallid Sturgeon and Adult Shovel nose Sturgeon in the Missouri River Downstream of Fort Randall Dam, South Dakota” (PDF). Journal of Freshwater Ecology. 22 (1): 81—92. doi:10.1080/02705060.2007.9664148. Pristupljeno 19. 11. 2008. 
  35. ^ „Pallid Sturgeon”. The Iowa Department of Natural Resources. Arhivirano iz originala 6. 7. 2008. g. Pristupljeno 19. 11. 2008. 
  36. ^ Bramblett, Robert; Robert White (2001). „Habitat Use and Movements of Pallid and Shovelnose Sturgeon in the Yellowstone and Missouri Rivers in Montana and North Dakota”. Transactions of the American Fisheries Society. 130 (6): 1006—1025. ISSN 1548-8659. doi:10.1577/1548-8659(2001)130<1006:HUAMOP>2.0.CO;2. 
  37. ^ Wilson, Ryan (april 2004). „Pallid Sturgeon Recovery Update” (PDF). U.S. Fish and Wildlife Service. Arhivirano iz originala (PDF) 09. 01. 2009. g. Pristupljeno 6. 12. 2008. 
  38. ^ Ikenson, Ben (31. 5. 2006). „Biologists struggle to keep the pallid sturgeon from going extinct”. Reviving the Missouri River's dinosaur. ESPN. Pristupljeno 19. 11. 2008. 
  39. ^ Power, Greg (2006). „The Missouri River System's "Other" Fish”. U. S. Geological Survey. Arhivirano iz originala 17. 9. 2008. g. Pristupljeno 19. 11. 2008. 
  40. ^ „Pallid Sturgeon, Scaphirhynchus albus”. Mississippi Interstate Cooperative Resource Association. Arhivirano iz originala 7. 10. 2008. g. Pristupljeno 19. 11. 2008. 
  41. ^ Wildhaber, Mark L.; Aaron J. DeLonay; Diana M. Papoulias; David L. Galat; Robert B. Jacobson; Darin G. Simpkins; Patrick J. Braaten; Carl E. Korschgen; Michael J. Mac (2007). „A Conceptual Life-History Model for Pallid and Shovelnose Sturgeon” (PDF). U.S. Geological Survey. Pristupljeno 29. 9. 2011. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Flanders; and ORSTOM, Paris, France, Vol. 2.

  • Moyle, P. and J. Cech.: Fishes: An Introduction to Ichthyology, 4th ed., Upper Saddle River, New Jersey, USA: Prentice-Hall. 2000.
  • Nelson, J.: Fishes of the World, 3rd ed.. New York, USA: John Wiley and Sons., 1994
  • Wheeler, A.: The World Encyclopedia of Fishes, 2nd ed., London: Macdonald., 1985

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Scaphirhynchus albus na Vikimedijinoj ostavi.
Vikivrste imaju više informacija o članku Scaphirhynchus albus.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Scaphirhynchus_albus&oldid=27676770”