Корисник:Чиодица Перковић/песак14
Vera Kurtić (Niš, 1971, Socijalistička federativna republika Jugoslavija), sociološkinja, i mirovna aktivistkinja sa fokusom na ženska, romska i LGBT prava. Osim toga, zalaže se i za prava životinja kao principijelnim ishodištem ženske mirovne poiltike[1].
Jedna je osnivačica i koordinatorka organizacije „Ženski prostor“ u Nišu, Romsko ženske mreže Srbije, kao i neformalne internacionalne Romsko LGBT Mreže[2].
U svom teorijskom i aktivističkom radu bavi se pitanjima roda, pola, rase, klase i seksualnosti, odnosno načinima na kojima patrijarhalna kulturna matrica unutar ekonomskog poretka proizvodi višestruke hijerarhijske strukture i time i višestruke diskriminacije[3].
Članica je i pokreta „Ne davimo Beograd“ u opštinskom odboru u Zemunu.
Konsultantkinja je u civilnom društvu, a bavi se i veb-dizajnom[3].
Biografija[уреди | уреди извор]
Vera Kurtić je rođena 1971. godine u Nišu, gde je završila osnovnu školu i srednju umetničku školu „Đorđe Krstić“.
Nakon srednje škole završava i studije sociologije na Filozofskom fakultetu u Nišu, kao i Fakultet za medije i komunikacije na beogradskom Univerzitetu Singidunum.[1]
Aktivistički angažman[уреди | уреди извор]
Tokom 1997. godine Vera Kurtić započinje neformalno samoorganizovanje žena, da bi već naredne godine „Ženski prostor“ postao i formalno registrovana ženska organizacija civilnog društva u Nišu[4].
Ukorenjene u antifašističkoj tradiciji, mirovnim i levim politikama, Ženski prostor je okrenut marginalizovanim i diskriminisanim grupama, te okuplja romske studentkinje, žene iz romskih mahala, izbeglice i raseljena lica tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji, kao i osobe druge seksualne orjentacije od hetero-seksualne[4].
Iz niškog Ženskog prostora, Vera Kurtić i druge članice stvaraju i Romsko žensku mrežu sa 26 organizacija u Srbiji, i u skladu sa političkim uverenjima, priključuju se i mirovnoj Mreži Žena u crnom Srbije, kao i Antifašitičkom kolektivu u Nišu.
Takođe, Vera Kurtić je i jedna od inicijatorki kampanje Mesec dana ženskog romskog aktivizma, koji se odvija od 8. marta Dana žena do 8. aprila svetskog Dana Roma[5].
Vera Kurtić je dala, skupa sa drugim mirovnim aktivistkinjama sa teritorije nekadašnje SFRJ, značajan doprinos u organizovanju i realizaciji prvog Ženskog suda na tlu Evrope, kao svedokinja i kao teoretičarka[6].
Publikacije[уреди | уреди извор]
1. Žene na selu i mesne zajednice (Rural Women and Community Centres),
3. Džuvljarke - Roma Lesbian ExistenceDzuvljarke
Reference[уреди | уреди извор]
- ^ а б „Vera Kurtic Linkedin”.
- ^ „Vera Kurtic”. www.romarchive.eu. Приступљено 2023-03-29.
- ^ а б „Biografije kandidata i kandidatkinja na izbornim listama Ne davimo Beograd”. Pokret Ne davimo Beograd (на језику: енглески). 2022-02-07. Приступљено 2023-03-29.
- ^ а б „Ženski prostor - O nama”. www.zenskiprostor.org. Приступљено 2023-03-29.
- ^ „Vera Kurtic « EuroCentralAsian Lesbian* Community”. europeanlesbianconference.org. Приступљено 2023-03-29.
- ^ „ženski sud”. www.zenskisud.org. Приступљено 2023-03-29.