Корисник:Zorana97/песак

С Википедије, слободне енциклопедије
Prerast Samar
Koordinate44°7'9.07"N 21°53'48.69"E
MestoBor
 Srbija
Karakteristike
Dužina6m
Širina12m
Visina15m

Prerast Samar je prirodni most se nalazi u istočnoj Srbiji, u severoistočnom delu Kučajskih planina, u blizini Bora. On predstavlja nekadasnji ostatak pecine Samar. Nastao je u dolini rečice Prerast u okviru izvorišta Tišnice, pritoke Mlave. Predpostavka je da je ovaj kameni most nastao obrušavanjem nekadašnje razgranate pećine. Prerast Samar je tipičan primer krečnjačkog luka u rečnoj dolini koja po postanku odgovara fluvio-kraškom obliku reljefa. Spada u kategoriju retkih prirodnih fenomena.[1][2]

Geološko postavljanje[уреди | уреди извор]

U okviru šireg studijskog područja najstarije stene su predstavljene od strane Precambrian nisko-kristalnih šisama. Morska sedimentacija je počela u području tokom srednje jure, karakterišu ih akumulacija terigenosnih i karbonatnih sedimenata. Najveća površina zauzima Tithonian grebenasti krecnjaci koji se podudaraju sa karbonatnim deponijama.[3] Oni su široko rasprostranjeni u istočnoj Srbiji i predstavljaju deo karbonata platformi Getik. Platforme dostižu oko 60 km u širini i prostire se na više od 200 km,[4]kao izduženi luk iz rumunskih južnih Karpata ka srpskom-bugarskoj granici prema istoku. U srpskim Karpatsko-Balkanskim planinama i rumunskih južnim Karpatima su kontrolisane geološko-kraške karakteristike koje se razvijaju tokom geološkog vremena.Paleogen je predstavljen od strane upada granitnim kamenjem, mermera, hornfelsa i pirolastika.[5]

Morfološke i sedimentološke karakteristike[уреди | уреди извор]

Najznačajniji ostaci bivše pećine je prirodni most Samar. Most je formiran u masivnom grebenu krečnjaka debljine do 400 m.Samar je 6 m dug, 15 m visok i 12 m širok na visini od oko 720 m nv. Jedan od prvih eksplicitnih sugestija da prirodni mostovi u istočnoj Srbiji imaju speleološko poreklo[6] . Oni pokazuju da je povećan stres u okviru landform kao rezultat vertikalnog opterećenja smanjuje vremenske uslove i erozije stope, a kada vertikalni stresa raste dok kritičnije se postigne vrednost, to uzajamno izaziva sedimente da se reflektuje od jakog materijala koji omogućava otpornost daljoj eroziji. U prethodnim radovima na karbonata prirodnih mostova to još nije objašnjeno što stabilizuje luk na mostovima.

Jedna stvar koja sve karakteristike je tzv mostove i luci imaju zajedničko da su relativno otporani najviše na litološku jedinicu koja formira raspon, koji je u dogovoru sa Petrografskim karakteristikama luk prirodnog mosta. Mikrosparit je krečnjak čija matrica je razvijena kao mikrospar. Poreklo se objašnjava rekristalizacijom mikrite veličine kristala tokom rekristalizacije. Neki procesi uključuju promene u tkivu cementa. Za ove procese zamene, rekristalizacija je termin neormofizam koji se sada koristi da obuhvati sve transformacije [7]. Termin neoformizam uveden je da obuhvati sve transformacije minerala u prisustvu vode i obično se odnosi na povećanje kristalnoe veličine bez ikakve mineralne promene, koja se zove aluvijalni nemorfizam. Iako sprudni krecnjaci su obično bogati mikrofaunom, oni su primećen zbog aluvijalnog nemorfizma koji je uništio bioklastične žitarice i proizvedenu tkaninu. Zidovi mosta su rekristalizovani krecnjaci bez očuvanih relikvijuma sa venskim filom. Koja sugeriše formiranje iz nagle podzemne vode u kasnoj fazi. Luk mosta je otporan rekristalizovan krečnjak sa uobičajenim niskim stilom amplitude izazvanih od strane tektonskim stresom i ispunjen je Feroksida.

Galerija[уреди | уреди извор]

Prerast Samar
Prerast Samar

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ „Samar prerast i bezimena pećina”. Turizam i Putovanja (на језику: српски). 2012-09-09. Приступљено 2018-05-28. 
  2. ^ „Samar prerast i bezimena pećina”. Turizam i Putovanja (на језику: српски). 2012-09-09. Приступљено 2018-05-28. 
  3. ^ Petrovic, Aleksandar Slavisa; Carevic, Ivana Zoran (2015-07-09). „Geological influence on the formation of Samar natural bridge and collapse valley of Ravna River from the NE Kučaj Mountains (Carpatho-Balkanides, eastern Serbia)”. Acta Carsologica (на језику: енглески). 44 (1). ISSN 0583-6050. 
  4. ^ Kendall, Christopher G. St C.; Flood, Peter (2011). Encyclopedia of Modern Coral Reefs (на језику: енглески). Springer, Dordrecht. стр. 193—197. doi:10.1007/978-90-481-2639-2_269. 
  5. ^ „Digitalna knjižnica Slovenije - dLib.si”. www.dlib.si. Приступљено 2018-05-28. 
  6. ^ Ćalić, Jelena (2000). Natural bridges on the Vratna River (Eastern Serbia) as the last remnants of a former cave. Acta Carsologica, (Naucna knjiga). Srbija. стр. 241—244. 
  7. ^ Tucker, Maurice E. (2009). Sedimentary Petrology: An Introduction to the Origin of Sedimentary Rocks, 3rd Edition (Naučna knjiga). Ujedinjeno Kraljevstvo: Wiley-Blackwell. стр. 272. ISBN 978-0-632-05735-1.