Veliki nandu

С Википедије, слободне енциклопедије

Veliki nandu
Nandu Rhea americana Tierpark Hellabrunn-1.jpg
Veliki nandu (Rhea americana) u zoološkom vrtu kod Minhena u Nemačkoj.
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Potklasa:
Infraklasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
R. americana
Binomno ime
Rhea americana
Podvrste

R. americana americana (Linnaeus, 1758)[2]
R. a. intermidia (Rotschild & Chubb, 1914)[2]
R. a. nobilis (Brodkorb, 1939)[2]
R. a. araneipes (Brodkorb, 1938)[2]
R. a. albescens (Arribálzaga & Holmberg, 1878)[2]

Rhea americana Distribuzione.jpg
Distribucija podvrsta
Sinonimi

Struthio camelus americanus
(Linnaeus, 1758)[3]
Struthio americanus (Linnaeus, 1758)[4]

Veliki nandu[5] ili obični nandu[6] (lat. Rhea americana) je južnoamerička vrsta ptice neletačice. Njen areal je istočni dio Južne Amerike. Ne samo što je najveća vrsta roda Rhea, već je i najveća živuća američka ptica.

Opis[уреди | уреди извор]

Odrasli u prosjeku teže 20-27 kilograma i dugi su 129 cm od repa do kljuna. Visoki su 1,5 metar. Mužjaci su uglavnom veći od ženki i mogu težiti do 40 kilograma i biti dugi preko 150 cm.

Noge su im duge i snažne i imaju tri prsta. Krila kod velikog nandua su relativno duga; koriste ih tokom naglih zaokreta u trku za održavanje ravnoteže.

Perje je sivo ili smeđo, sa velikom induvidualnom varijacijom. Mužjaci su uglavnom tamniji od ženki. U divljini - posebno u Argentini - se ponekada pojave jedinke sa bijelim perjem i plavim očima, kao i albino jednike. Tek izlegli ptići su sivi sa tamnim vodoravnim prugama.

Podvrste[уреди | уреди извор]

Postoji pet podvrsta velikog nandua, koje je teško razlikovati:[7]

Rasprostranjenost i ponašanje[уреди | уреди извор]

Veliki nandu je endemit Argentine, Bolivije, Brazila, Paragvaja i Uragvaja. Ova vrsta nastanjuje pampe, šikare, pa čak i pustinje, iako više voli mjesta sa barem malo visoke vegetacije. Ne nastanjuje južnoameričke tropske kišne šume. Tokom sezone parenja ostaju blizu vode.

Mala populacija velikog nandua živi u Njemačkoj. Tri para su pobjegla sa farme u Gros Grenauu u Šlezvig-Holštajnu, u avgustu 2000. Preživjele su zimu i razmnožile se u staništu koje je slično onom u Južnoj Americi. Na kraju su prošli rijeku Vakenic i ostale živjeti tamo. U oktobru 2008 dva njemačka naučnika su izbrojala oko 100 ptica.

Ti veliki nandui su zaštićeni u Njemačkoj slično kao i u Južnoj Americi.

Ishrana i grabežljivci[уреди | уреди извор]

Veliki nandui se hrane korjenjem biljaka, lišćem, sjemenjem i malenim životinjama kao što su kukci.

Prirodni grabežljivci odraslih velikog nandua su puma i jaguar. Psi ponekada ubijaju mlade ptice, a ptica grabljivica južna ćubasta karakara (Caracara plancus) ubija tek izlegle ptiće. Armadili ponekada jedu jaja nandua.

Razmnožavanje[уреди | уреди извор]

Jaje velikog nandua

Veliki nandui se razmnožavaju u toplijim mjesecima, između avgusta i januara, ovisno o klimi. I mužjaci i ženke su poligamni (ženka se pari sa jednim mužjakom, snese jaja i ostavi ga da ih čuva, a ona odlazi da se pari sa drugim). Svaka od nekoliko ženki nese do deset jaja u gnijezdo, a mužjak ih zatim inkubira 35-40 dana.

Jaja su zelenkastožuta kad su tek snesena, ali postanu blijedokrem boje jer budu izložena na svjetlosti. Gnijezdo je udubina prekrivena travom koju pravi mužjak. Svi se ptići, nakon inkubacije, izlegu u roku od 36 sati; izgleda da prvi ptići koji su spremni da se izlegu još u jajetu proizvode zvukove, koje čuju ptići u drugim jajima. Tako uspjevaju koordinirati istovremeno izleganje. Nandui su spolno zreli sa 14 mjeseci starosti.

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ BirdLife International (2016). Rhea americana. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2019.3. International Union for Conservation of Nature. Приступљено 20. 1. 2020. 
  2. ^ а б в г д ђ Blake, Emmet Reid (1977). Manual of Neotropical Birds: Spheniscidae (penguins) to Laridae (gulls and allies). University of Chicago Press. стр. 8—9. ISBN 978-0-226-05641-8. 
  3. ^ Linnaeus, Carl (1758). Systema naturae per regna tria naturae :secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis (10th edition изд.). Stockholm: Laurentius Salvius. стр. 155. 
  4. ^ Peters, James Lee (1931). Checklist of Birds of the World (PDF). 1. Cambridge, MA: Harvard University Press. стр. 5. 
  5. ^ „Zaštićene vrste koje se nalaze na Dodacima CITES konvencije, Prilog II”. www.pravno-informacioni-sistem.rs. 
  6. ^ „Obični nandu”. www.bionet-skola.com. 
  7. ^ Folch, A. (1992). "Rheidai (Rheas)". In del Hoyo, J.; Elliott, A.; Sargatal, J. Handbook of the birds of the world. Barcelona, Spain: Lynx Edicions. стр. 84–89.
  8. ^ а б в г д Hodes, C. "Identification – Greater Rhea (Rhea americana)". Cornell.

Literatura[уреди | уреди извор]

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]