Avia Foker F 39

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Avia Foker F 39
Avion Avia Foker F 39
Opšte
Dimenzije
Masa
Pogon
Performanse
Početak proizvodnje1929.
Dužina19,00
Razmah krila27,14
Visina4,50
Površina krila84,00
Prazan4.400
Normalna poletna6.750
Klipno-elisni motor3 h Gnôme Rhône Jupiter / Walter Pegasus II M2
Snaga3 x 353 / 423 kW kW
Maks. brzina na Hopt225 km/h
Dolet830 km
Plafon leta5.000 m
Brzina penjanja150 m/min

Avia Foker F 39 (češ. Avia Fokker F 39) je čehoslovački tromotorni, višesedi, visokokrilac avion, mešovite klasične konstrukcije koji se koristio kao bombarder, avion za obuku pilota za upravljanje višemotornim avionima, putnički, transportni avion i izviđač, između dva i u toku Drugog svetskog rata[1].

Projektovanje i razvoj[uredi | uredi izvor]

Projektant aviona Avia Foker F 39 inž. František Novotni
Avion Avia Foker F 39 - putnički
Najveći i najmanji avion VVKJ

Tokom 1930.-e godine čehoslovačka firma za proizvodnju aviona AVIA kupila je licencu za proizvodnju aviona Foker F-IX, a inž. František Novotni je vodio projekt adaptacije putničkog aviona Foker F-IX u teški bombarder. Najveći problem pri adaptaciji aviona je predstavljao postavljanje mitraljeza za odbranu aviona iz prednje svere s obzirom da je avion imao treći motor ugrađen u nosu aviona. Projekt adaptacije je uspešno obavljen do kraja 1931. godine, a 17. februara 1932. godine obavljen je prvi let prototipa teškog bombardera koji je dobio naziv Avia Foker F 39[2].

Tehnički opis[uredi | uredi izvor]

Avion Avia Foker F 39 je jednokrili, slobodnonoseći visokookrilni, višesedi tromotorni avion mešovite konstrukcije.

Trup aviona F 39 je bio pravougaonog poprečnog preseka, bio je prostran tako da se u njega bez problema mogla smestiti kompletna posada i bomboluk sa nosačem bombi, a avion je mogao da ponese od 800 kg do 1200 kg bombi. Noseća struktura trupa aviona je bila napravljena kao rešetkasta zavarena konstrukcija napravljena od tankozidih čeličnih cevi visoke čvrstoće a obloga trupa je bila delimično od duraluminijumskog lima, drvene lepenke i impregniranog platna.

Pogonska grupa: Dva motora su mu ugrađena u visećim gondolama ispod krila aviona a treći se nalazi u nosu (kljunu) trupa aviona. Avion je bio opreman različitim vazduhom hlađenim radijalnim motorima. Za Čehoslovačko ratno vazduhoplovstvo to su bili motori Walter Pegasus II M2 a za Vojno Vazduhoplovstvo Kraljevine Jugoslavije (VVKJ) ugrađivani su francuski motori Gnôme Rhône Jupiter. Na motorima su bile trokrake metalne elise fiksnog koraka

Krila: Konstrukcija krila je bila od drveta sa dve rešetkaste drvene ramenjače, a obloge delom od drvene lepenke a delom od impregniranog platna.

Stajni trap je bio klasičan fiksan sa gumenim točkovima.

Varijante aviona Avia Foker F 39[uredi | uredi izvor]

  • Foker
  • F-IX - tromotorni putnički avion proizveden za KLM (Holandska vazduhoplovna kompanija).
  • Avia
  • F.39 - tromotorni bombarder za Ratno vazduhoplovstvo Čehoslovačke.
  • F.139 - planirana dvomotorna varijanta F.39. Ostala na nivou projekta.
  • F-IX D - tromotorni putnički avion za ČSA (Čehoslovačka avio kompanija).

Zemlje koje su koristile Avia Foker F 39[uredi | uredi izvor]

Operativno korišćenje[uredi | uredi izvor]

Ukupno je proizvedeno 18 ovih aviona:

  • 12 za ratno vazduhoplovstvo Čehoslovačke,
  • dva za Vojno vazduhoplovstvo Kraljevine Jugoslavije (VVKJ),
  • dva putnička aviona F- IX D za ČSA Čehoslovačku vazduhoplovnu kompaniju i
  • dva za KLM holandsku vazduhoplovnu kompaniju.

Jedan od aviona koji je leteo za KLM je doživeo pad 4. avgusta 1931, a drugi je prodat Španiji pa je učestvovao u Španskom građanskom ratu. Avioni ČSA su leteli na evropskim linijama ove kompanije.

Avion Avia Foker F 39 u Jugoslaviji[uredi | uredi izvor]

Vojno vazduhoplovstvo Kraljevine Jugoslavije (VVKJ) je 1932 primilo dva F.39, izrađena po licenci u Čehoslovačkoj fabrici Avia, koji su korišćeni uz druga dva tipa tromotornih bombardera VVKJ. Pokretala su ih tri motora Gnôme-Rhône Jupiter 9Ae snage 480 KS, koji su nakon revizije u Ikarusu kasnih tridesetih zamenjeni sa IAM Jupiter 9Ad snage 420 KS. Pored uloge bombardera vršili su i izviđačke, transportne i zadatke veze, a poseban značaj su imali u obuci više generacija avijatičara koji su činili okosnicu kadra na srednjim bombarderima primljenim u službu krajem tridesetih. 1939. modifikovani su za bacanje padobranaca[3]. Ovi avioni su u (VVKJ) imali evidencione brojeve 3211 i 3212[4].

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 13. 08. 2022. g. Pristupljeno 10. 10. 2015. 
  2. ^ O. Petrović; Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo II: 1931 – 1941), Let 3/2004. Beograd, 2004.
  3. ^ Babac, Dušan (2000). „Padobranci Kraljevine Jugoslavije 1939-1941.”. Aeromagazin (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: BB Soft. 20: 32—33. ISSN 1450-6068. 
  4. ^ Dimitrijević, Bojan; Miladinović P., Micevski M. (2012). Kraljevsko vazduhoplovstvo - Vojno vazduhoplovstvo Kraljevine SHS/Jugoslavije 1918-1944. Beograd: Institut za savremenu istoriju. ISBN 978-86-7403-169-8. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Dimitrijević, Bojan; Miladinović P., Micevski M. (2012). Kraljevsko vazduhoplovstvo - Vojno vazduhoplovstvo Kraljevine SHS/Jugoslavije 1918-1944. Beograd: Institut za savremenu istoriju. ISBN 978-86-7403-169-8. 
  • Ilić, Vidosava (3/2004). „Škole vojnog vazduhoplovstva Kraljevine SHS/Jugoslavije“. Let - Flight (YU-Beograd: Muzej jugoslovenskog vazduhoplovstva) : pp. 88–106. ISSN 1450-684X.
  • O. Petrović; Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo II: 1931 – 1941), Let 3/2004. Beograd, 2004.
  • Janić, Čedomir; Petrović, Ognjan (2010). Vek avijacije u Srbiji 1910-2010, 225 značajnih letelica. Beograd: Aerokomunikacije. ISBN 978-86-913973-0-2. 
  • V. Mikić; Zrakoplovstvo NDH 1941—1945, VIIVJ, Beograd, 2000.
  • Oštrić, Šime (1991). „Transportna grupa”. Aeromagazin (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: BB Soft. specijal: 29. ISSN 1450-6068. 
  • Babac, Dušan (2000). „Padobranci Kraljevine Jugoslavije 1939-1941.”. Aeromagazin (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: BB Soft. 20: 32—33. ISSN 1450-6068. 
  • Đokić, Nebojša; Radovanović, Radovan (2017). „STVARANjE VAZDUHOPLOVSTVA KRALjEVINE SHS I FORMIRANjE RATNE DOKTRINE”. Zapisi (na jeziku: (jezik: srpski)). Požarevac: Istorijski Arhiv Požarevca. 6: 113 — 126. ISSN 2334-7082. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]