Atalidi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pergamsko kraljevstvo

Dinastija Atalida bila je helenistička dinastija koja je vladala Pergamom od 281. do 133. godine p. n. e. Osnivačem dinastije može se smatrati Fileter koji se osamostalio u Pergamu 281. godine nakon pogibije dijadoha Lizimaha u bici kod Korupedije. Fileter se nakon Lizimahove smrti oslonio na Seleuka, a kada je i Seleuk iste 281. godine poginuo Fileter je definitivno zasnovao jednu samostalnu državu Pergam i dinastiju koja će po njegovom ocu Atalu poneti naziv Atalidi. Kasniji Fileterovi naslednici postepeno su proširivali državu, koja će svoj vrhunac doživeti pod kraljem Atalom I koji se 230. godine p. n. e. posle pobede nad Galatima proglasio za kralja. Dinastija Atalida vladala je Pergamom sve do 133. godine kada je poslednji pergamski kralj Atal III svojim testamentom celokupnu teritoriju svoje države zaveštao Rimskoj republici.

Princip nasleđivanja[uredi | uredi izvor]

Kod dinastije Atalida svakako se poštovalo pravo primogeniture gde presto nasleđuje najstariji vladarev sin. Međutim to se ne može proveriti na osnovu prva dva vladara s obzirom da su oni usvajali svoje naslednike iz kruga svoje bliske rodbine. Princip seniorata gde presto nasleđuje najstariji brat primenjivano je u slučaju maloletnosti pretedenta na presto. Fileter je bio evnuh nikada se nije ženio i nije imao dece pa je usvojio svog sinovca Eumena, sina svog brata Eumena i njegove žene Satire, koji ga je nasledio. Ni Eumen nije imao dece, pa ga je nasledio unuk njegovog strica Atala, Atal I, prvi pergamski kralj. Primogenitura je prvi put primenjena kada je kralja Atala I nasledio njegov najstariji sin Eumen, uzevši kraljevsko ime Eumen II. Ovaj princip nasleđivanja nije mogao biti primenjen i na sledećeg vladara, jer je sin Eumena II, Atal imao svega 10 godina kada je njegov otac umro. U ovom slučaju primenjen je rezervni princip nasleđivanja, princip seniorata. Tako će Eumena II naslediti njegov najstariji brat Atal, poznatiji kao Atal II Filadelf. Tek nakon smrti Atala II na presto će sesti sada dvadesetdvogodišnji Atal III koji će biti i poslednji vladar Pergamske kraljevine. Atal III je bio poslednji zvanični kralj Pergamske kraljevine, ali ne i poslednji Atalid. Naime nakon njegove smrti i zaveštanja njegovog kraljevstva Rimu 133. godine, pojavio se u Pergamu čovek pod imenom Aristonik koji je tvrdio da je vanbračni sin Eumena II, tj. brat po ocu Atala III. On se proglasio za kralja i uzeo ime Eumen III podigavši ustanak protiv Rima. Nakon prvih uspelih borbi Eumen je poražen od strane Rimljana u bici kod Stratonikeje 129. godine p. n. e. Ovim je sa istorijske scene sišao i poslednji predstavnik dinastije Atalida, a bivša Pergamska kraljevina postala je rimska provincija Azija.[traži se izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]