Banija u Narodnooslobodilačkoj borbi
Banija je tokom Narodnooslobodilačkog rata bila jedno od većih ustaničkih žarišta. Banija je oslobođena početkom maja 1945. godine u tzv. Karlovačkoj operaciji.
Ustaški teror i pripreme za ustanak[uredi | uredi izvor]
Ubrzo po dolasku ustaša na vlast počinju progoni i masakri lokalnog srpskog stanovništva u Baniji. Pokolj u glinskoj crkvi se desio 29. jula 1941. godine, u mjestu Glina, Banija, gdje su ustaše ubile 1.764 ljudi srpske nacionalnosti.[1] Zbog toga i sličnih slučajeva, narod masovno bježi u šume, što je stvorilo preduslove za ustanak.
19. jula 1941. godine održano je partijsko savjetovanje u šumi Abez, gdje je donijeta odluka o dizanju ustanka.
Ustanak[uredi | uredi izvor]
Grupa banijskih partizana pod komandom Vasilja Gaćeše napala je ustaško uporište u Grabovcu Banskom 23. juna 1941. godine. Uskoro je obrazovana i Banijska proleterska četa pod komandom Nikole Demonje. Krajem leta, na teritoriju Banije koju su oslobodili partizani predvođeni Vasiljem Gaćešom, stigao je Sisački partizanski odred sa svojih 60 boraca.[2]
Krajem 1942. dobar dio Banije, osim Siska, Petrinje, Gline, Kostajnice i Sunje bio je oslobođen, čineći dio velikog slobodnog teritorija u Bosni i Hrvatskoj, znanog pod imenom Bihaćka republika. Početkom 1943. Banija je bila zahvaćena Četvrtom neprijateljskom ofanzivom. Neprijatelj je početkom avgusta bio prisiljen na povlačenje s ovih područja.
Sredinom decembra su ponovno pokrenute akcije protiv ustanka na tom području kada su se njemačke snage nagažirale u tzv. operaciji Panter s ciljem uništenja partizana kako bi se osigurao nesmetani promet između kontinentalnog dijela i obale. Sedma banijska i Osma kordunaška divizija su tokom operacije razbile neprijateljske snage.
Kako se rat bližio kraju, dobar dio Banije bio je oslobođen, pa je u Topuskom i Glini bilo sjedište Centralnog komiteta KPH i Glavnog štaba Hrvatske. U maju 1944. u Topuskom je održano Treće zasjedanje ZAVNOH-a. Banija je konačno oslobođena u tzv. Karlovačkoj operaciji početkom maja 1945. godine.
Iz Siska i Banije potreklo je više od 15.000 partizanskih boraca, a više od trećine njih je poginulo tokom rata. Na tom je području palo i oko 15.000 žrtava fašističkog terora.
Istaknute ličnosti NOP-a i narodni heroji Banije[uredi | uredi izvor]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Lituchy 2006, str. 36.
- ^ „Hrvatska: Dan antifašističke borbe”. Radio-televizija Republike Srpske. 22. 6. 2012. Pristupljeno 23. 6. 2012.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Enciklopedija Jugoslavije (knjiga prva). „Leksikografski zavod FNRJ“, Zagreb 1960. godina.
- Lituchy, Barry M., ur. (2006). Jasenovac and the Holocaust in Yugoslavia: Analyses and Survivor Testimonies. New York: Jasenovac Research Institute.