Vele Polje

Koordinate: 43° 26′ 32″ S; 21° 51′ 00″ I / 43.442166° S; 21.85° I / 43.442166; 21.85
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Vele Polje
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugNišavski
GradNiš
Gradska opštinaCrveni Krst
Stanovništvo
 — 2011.Pad 454
Geografske karakteristike
Koordinate43° 26′ 32″ S; 21° 51′ 00″ I / 43.442166° S; 21.85° I / 43.442166; 21.85
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina369 m
Vele Polje na karti Srbije
Vele Polje
Vele Polje
Vele Polje na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj018
Registarska oznakaNI

Vele Polje je naseljeno mesto u gradskoj opštini Crveni Krst na području grada Niša u Nišavskom okrugu. Nalazi se u južnom delu Aleksinačke kotline, 24 kilometra severno, na putu od Toponice ka selima Vrelo i Paligrace. Prema popisu iz 2002. bilo je 537 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 652 stanovnika).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Vele Polje je staro, još u srednjem veku formirano selo. Ime mu znači veliko polje. Turski popis 1454/55. godine, neposredno nakon pada ovih krajeva u turske ruke, zatekao ga je pod današnjim nazivom, kao razvijeno selo sa 33 kuće i dažbinom u iznosu 2.967 akči. Nakon četiri decenije, 1498. godine, evidentirano je kao veliko selo, zeamet Ibrahim-bega iz Niša sa 111 domova, 35 samačkih, 9 udovičkih domova, 2 rajinske vodenice (koje rade pola godine) i sa dažbinama koje iznose 15.717 akči.

Prema turskom popisu nahije Niš iz 1516. godine, mesto je bilo jedno od 111 sela nahije i nosilo je isti naziv kao danas, a imalo je 100 kuća, 11 udovička domaćinstva, 16 samačka domaćinstva.[1]

Izveštaji austrijskih uhoda s kraja 18. veka (1783. i 1784. godine) takođe su ga spomenuli sa 60 kuća. Početkom 20. veka, godine 1910. selo je imalo 93 domaćinstva i 718 stanovnika, a 1921. godine 110 domačinstava i 790 stanovnika.

Iz doba okupacije Turske, poznati meštanin Kitka je bio hajduk.

Po oslobođenju od Turaka, Vele Polje se razvijalo, pre svega, kao ratarsko-stočarsko selo. Prostraniji šumski fondovi turskog i postturskog perioda isticali su i značaj prodaje drveta i drvene građe. Zbog većih kompleksa obradive i plodnije zemlje, Vele Polje je iskazivalo veći stepen imućnosti u odnosu na okolna sela. Vremenom je, čak, ispoljilo tendenciju razvoja ka manjem lokalnom središtu. Dominirajući poljoprivredni karakter je zadržalo i u periodu posle Drugog svetskog rata, premda su se od šezdesetih godina ispoljile izrazite tendencije iseljavanja i zastarevanja (staračka domaćinstva). Od 1975. godine javile su se i tendencije kupovanja parcela za izgradnju vikend kuća. Prema popisnim podacima, u selu je u 1971. godini živelo 81 poljoprivredno, 49 mešovitih i nepoljoprivrednih domaćinstava

Interesantno je po tome što su meštani igradili veštački kanal takozvana „Reka“ koji uzima vodu iz reke poviše sela i prolazi skoro polovinom sela. Kanal služi za navodnjavanje bašti u neposrednoj blizini sela. Na kanalu je izgrađena i vodenica.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Do naselja se može doći prigradskim linijama 32 PAS Niš - Čamurlija - Gornja Toponica - Berčinac - Paljina - Miljkovac - Velo Polje - Kravlje i linijom 32L PAS Niš - Čamurlija - Gornja Toponica - Berčinac - Paljina - Miljkovac - Velo Polje - Paligrace.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Vele Polje živi 402 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 51,8 godina (52,0 kod muškaraca i 51,6 kod žena). U naselju ima 168 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,70.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 1.072
1953. 1.120
1961. 1.143
1971. 512
1981. 770
1991. 652 652
2002. 537 546
2011. 454
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
525 97,76%
Romi
  
6 1,11%
Crnogorci
  
1 0,18%
Nemci
  
1 0,18%
Bugari
  
1 0,18%
nepoznato
  
1 0,18%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Istorijski arhiv Niš: „DETALjNI POPIS NAHIJE NIŠ IZ 1516. GODINE. Arhivirano iz originala 15. 03. 2012. g. Pristupljeno 15. 07. 2010. 
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Enciklopedija Niša: Priroda, prostor, stanovništvo; izdanje Gradina - Niš, 1995.g. pp. 17.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]