Veneto
Veneto Veneto Vèneto Venit | |
---|---|
Država | Italija |
Admin. centar | Venecija |
Službeni jezik | venecijanski, furlanski |
Predsednik | Luka Zaja |
Površina | 18.391,22 km2 |
— broj st. | 4.865.380 |
— gustina st. | 264,55 st./km2 |
Zvanični veb-sajt |
Veneto (ital. Veneto) je jedna od 20 regija Italije.[1] Nalazi se u sjeveroistočnom dijelu zemlje. Glavni grad je Venecija, a poznati gradovi su i Verona, Padova i Vičenca.
Veneto spada u najveće i najrazvijenije italijanske pokrajine. Takođe, Veneto sa svetski značajnom Venecijom je jedna od turistički najposećenijih oblasti sveta sa preko 60 miliona turista godišnje.
Položaj[uredi | uredi izvor]
Veneto je severoistočna pokrajina Italije sa kratkom državnom granicom ka Austriji na severu. Na istoku pokrajina Veneto izlazi na Jadransko more. Sa ostalih strana nalaze se druge italijanske pokrajine:
- severoistok - Furlanija-Julijska krajina
- jug - Emilija-Romanja
- zapad - Lombardija
- severozapad - Trentino-Južni Tirol
Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]
Površina pokrajine je 18.391 km² i po ovome je Veneto jedna od najprostranijih italijanskih pokrajina.
Reljef[uredi | uredi izvor]
U okviru Veneta razlikuje se nekoliko prirodnih celina u pravcu jug - sever. Južni deo je ravničarsko područje uz severnu obalu Jadranskog mora i reku Po. To je istočni deo Padske nizije. Ovaj deo zauzima oko 2/3 površine pokrajine i tu se gaje žita i povrće. Celina Dolomita rednja celina je sastavljena od brda i nižih planina Venecijalnih Predalpa sa vinogradima i voćnjacima. Severni deo je izrazito planinski u okviru sistema Alpa sa nekoliko naseljenijih dolina. To je stočarsko područje, jedino su u dolinama su razvijene ostale vrste poljoprivrede.
Klima[uredi | uredi izvor]
Klima u pokrajini Veneto je izmenjeno sredozemna klima sa značajnih uticajem sa kontinentalnog Severa. Stoga su zime oštrije, a leta blaža nego u drugim delovima Italije. Ovaj sudar klima očitava se i u veoma jakim vetrovima. U višim krajevima klima je više kontinentalna, a na planinama vlada planinska klima.
Vode[uredi | uredi izvor]
Istočna granica pokrajine je severna obala Jadranskog mora, koja je ovde dosta močvarna i teško pristupačna (Venecijanska laguna). Najveća reka u pokrajini je Po, koja je istovremeno i južna granica pokrajine. Na krajnjem jugoistoku nalazi se prostrana delta Poa. Ostale glavne reke su meridijanskog pravca i teku sa Alpa ka Jadranskom moru. Najvažnije su Adiđe, Brenta, Pjava, Taljamento. Reke imaju značajan pad i nove velike naplavine u donji deo svog sliva. U Venetu se nalazi i niz jezera, mahom malih. Jedino veće je jezero Garda, čija istočna obala pripada Venetu.
Upravna podela[uredi | uredi izvor]
Veneto je podeljen u 7 okruga, odn. provincija sa istoimenim gradovima kao upravnim središtima:
Istorija[uredi | uredi izvor]
- Za stariju istoriju pogledati: Mletačka republika
Italijansko razdoblje[uredi | uredi izvor]
Godine 1866. došlo je do pripajanja Venecije i oblasti središnje Mletačke republike novoosnovanoj Italiji. Odmah je osnovana pokrajina Veneto. Međutim, nova vladavina nije oživela privredu. Čak su činjeni i negativni potezi poput doseljavanja stanovništva iz drugih krajeva i sprečavanja korišćenja Venecijanskog narečja. Zbog toga je prva polovina 20. veka bila razdoblje masovnog iseljavanja u inostranstvo. Dodatno opterećenje bila du dva svetska rata, koja su ostavila traga i kasnijih decenija.
Ovakvo stanje trajalo je do 70ih godina prošlog veka, kada je država dala veću slobodu pokrajinama u određivanju unutrašnje politike. Vlasti Veneta su ovo veoma dobro iskoristile, uzdigle mesnu privredu i pretvorile Veneto od iseljeničkog u doseljeničko područje Italije. Danas je Veneto jedna od najrazvijenijih pokrajina u državi.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Danas Veneto ima preko 5 miliona stanovnika i jedna je od najmnogoljudnijih pokrajina Italije. Do pre par decenija taj broj čak bio u padu ili stagnirao, ali je sa naglim razvojem pokrajine poslednjih decenija skočio sa oko 20%.
Gustina naseljenosti je oko 270 st./km², što je više od državnog proseka (200 st./km²). Ravničarski deo pokrajine je znatno gušće naseljen nego severno, alpsko područje. Posebno je gusto naseljena „ekonomska kičma“ pokrajine, linija Verona - Vićenca - Padova - Venecija.
Etnička slika pokrajine ima niz posebnosti. Tako u pokrajini dominira italijansko stanovništvo, ali sa venecijanskim narečjem, znatno drugačijim od standardnog italijanskog jezika. Po nekima je to i potpuno zaseban jezik. Uticaj naglog razvoja pokrajine ogleda se i u velikom udelu stanovništva sa privremenim boravkom (8,3%).
Galerija slika[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanični veb-sajt
- Mapa Veneta
- Fotografije Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. januar 2021) : fotografije od Venecije Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. januar 2021)
- Univerzitet u Padovi
- Univerzitet u Veroni
- Univerzitet u Roviđu
- Univerzitet „Ka'Foskari“ u Veneciji
- Univerzitet „IUAV“ u Veneciji
- Padovanski aerodrom
- Aerodrom u Veroni
- Aerodrom u Veneciji
- Aerodrom u Vićenci
- Aerodrom u Trevizu
- Vinski podrumi u Venetu