Datumi od pokrajinskog značaja u Vojvodini

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Datumi od pokrajinskog značaja u Vojvodini su datumi koji se u Republici Srbiji obeležavaju na području Autonomne Pokrajine Vojvodine, na osnovu odluke od 19. juna 2018. godine, koja je doneta od strane Skupštine AP Vojvodine.[1]

Prema pomenutoj odluci (član 1.) datumi od pokrajinskog značaja su:


Javna rasprava[uredi | uredi izvor]

Pitanje o normiranju posebnih datuma od pokrajinskog značaja u Vojvodini pokretano je u više navrata tokom prethodnih godina, prvenstveno od strane Lige socijaldemokrata Vojvodine i drugih stranaka koje se zalažu za izgradnju specifičnog vojvođanskog identiteta.[2][3]

Nezavisno od takvih inicijativa, pokrajinske vlasti su početkom 2018. godine odlučile da pristupe razmatranju pomenutih pitanja.[4] Tim povodom je izrađen nacrt posebne odluke, koja je predviđala da se 25. novembar obeležava kao Dan Vojvodine, dok su kao dodatni datumi od pokrajinskog značaja predloženi 15. maj i 10. decembar.[5] Nacrt odluke je u martu pomenute godine upućen na javnu raspravu.[6]

Tokom javne rasprave, u delu stručne javnosti pojavile su se nedoumice povodom pojedinih pravnih pitanja, tako da su pokrajinske vlasti odlučile da odustanu od ustanovljavanja posebnog Dana Vojvodine, opredelivši se za alternativnu formulaciju, koja je predviđala obeležavanje datuma pod pokrajinskog značaja. Predsednik pokrajinske vlade Igor Mirović je tim povodom naglasio da se od prvobitnog koncepta odustalo u cilju prevazilaženja pravnih nedoumica i izbegavanja eventualnih problema pred nadležnim sudovima.[7]

Usvajanje odluke[uredi | uredi izvor]

Polazeći od rezultata javne rasprave, pokrajinske vlasti su sredinom juna 2018. godine formulisale predlog odluke o datumima od pokrajinskog značaja u Vojvodini. Predlog je od strane pokrajinske vlade bio upućen pokrajinskoj skupštini, koja je o predlogu raspravljala na zasedanju održanom 19. juna 2018. godine. Tokom rasprave, do izražaja su došle razlike između predstavnika pojedinih stranaka. Pošto amandmani koje su podneli poslanici iz redova Lige socijaldemokrata Vojvodine nisu prihvaćeni, odluka je usvojena u obliku koji je predložila pokrajinska vlada. Za usvajanje odluke glasalo je 73 poslanika, dok je 23 bilo protiv.[8]

Odnos prema praznicima nacionalnih manjina[uredi | uredi izvor]

Prvobitni nacrt odluke o datumima od pokrajinskog značaja, koji je pripremljen u martu 2018. godine, nije zadirao u pitanje o praznicima nacionalnih manjina, koje je bilo uređeno posebnim zakonom, tako da se predlagač zadržao na konstatovanju te činjenice, baz daljeg normiranja u pomenutoj oblasti. Shodno tome, član 4. prvobitnog nacrta odluke je glasio: "Nacionalne manjine – nacionalne zajednice koje žive na teritoriji Autonomne Pokrajine Vojvodine svoje praznike utvrđuju i obeležavaju u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje zaštita prava i sloboda nacionalnih manjina".[6]

Međutim, nakon javne rasprave, predlagač je odlučio da u određenim pojedinostima izmeni i dopuni prvobitni nacrt, tako da su u predlog odluke, koji je upućen u skupštinsku proceduru, uključene i dodatne odredbe po kojima se među datume od pokrajinskog značaja ubrajaju i praznici pojedinih nacionalnih manjina: mađarske, slovačke, hrvatske, rumunske i rusinske. Prema obrazloženju predlagača, izbor nacionalnih manjina izvršen je na osnovu Statuta Vojvodine, koji je pominjao i ostale manjine, ali je u svom 24. članu propisivao da jezici pomenutih pet manjina imaju status službenih jezika u pokrajini.[9]

Pošto su datumi manjinskih praznika bili utvrđeni ranije, od strane nadležnih organa (manjinski nacionalni saveti i državni Savet za nacionalne manjine), pokrajinske vlasti se nisu upuštale u preispitivanje pomenutih datuma, koji su u predlog odluke uneti prema zatečenom stanju. Međutim, pošto su pojedine manjine imale više zvanično priznatih prazničnih datuma, predlagač je odlučio da izvrši selekciju, tako da je u tekst predloga unet po jedan datum za svaku manjinu, a tome su pridodata i posebna tumačenja simbolike pomenutih praznika, čime se zašlo u oblast normiranja. Pomenuta tumačenja su sadržala razne kvalifikacije koje nisu bile zasnovane na zvaničnim odlukama nadležnog državnog organa (Savet za nacionalne manjine), čime je postavljena osnova za nastanak pravnih nedoumica, pošto zakonske odredbe nisu predviđale ulogu pokrajinskih vlasti u procesu utvrđivanja datuma i simbolike manjinskih praznika. Tako je, na primer, odluka državnog Saveta za nacionalne manjine od 23. decembra 2005. godine sadržala odredbu kojom se čak tri datuma potvrđuju kao praznici mađarske nacionalne manjine u Srbiji, uključujući i "20. avgust, Dan Svetog Stevana", dok je u predlog pokrajinskih vlasti iz juna 2018. godine unet samo jedan od tih datuma, uz posebno tumačenje, koje je glasilo: "20. avgust - praznik mađarske nacionalne manjine-nacionalne zajednice, dan kada je kralj državotvorac Sv. Ištvan proglašen za sveca".[10]

Tokom skupštinske rasprave, koja je održana 19. juna 2018. godine, sporna pitanja o manjinskim praznicima izazvala su posebnu pažnju poslanika, a u sklopu rasprave je pokrenuto i pitanje o selektivnom odnosu predlagača prema nacionalnim manjinama, uz ukazivanje na činjenicu da predlogom odluke nisu bili obuhvaćeni praznici svih, već samo pojedinih manjina.[11][12]

Pošto primedbe nisu uvažene, odluka je usvojena u predloženom obliku.[13]

Zbog ranijih problema, koji su nastali upravo zbog nepravilne upotrebe naziva i simbolike pojedinih manjinskih praznika, zakonodavac je 20. juna 2018. godine propisao da će se kazniti svako pravno lice koje "za praznik nacionalne manjine službeno, odnosno javno koristi naziv praznika koji nije potvrđen od strane Saveta za nacionalne manjine i objavljen u Službenom glasniku Republike Srbije" (član 22b. Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina).[14]

Postupak pred Ustavnim sudom[uredi | uredi izvor]

Smatrajući da su pokrajinske vlasti donošenjem pomenute odluke prekoračile okvire svojih ustavnih i zakonskih ovlašćenja, Srpska radikalna stranka je krajem 2018. godine pred Ustavnim sudom Srbije pokrenula inicijativu za pokretanje postupka za ocenu ustavnosti pomenute odluke.[15] Razmotrivši to pitanje, nadležno veće Ustavnog suda je 5. decembra 2019. godine zaključilo da razlozi koje je SRS navela u svojoj inicijativi nisu dovoljni za pokretanje postupka za ocenu ustavnosti.[16]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]