Društveni mediji

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Na slici su različite ikone društvenih medija.

Društveni mediji se najčešće definišu kao obilje novih izvora onlajn informacija koje se stvaraju, iniciraju, cirkulišu i koriste od strane potrošača s namerom da međusobno razmenjuju informacije o proizvodima, markama, uslugama, osobenostima i specifičnostima. Obuhvataju brojne i veoma raznovrsne medije, kao što su blogovi[1] od strane kompanije sponzorisani odbori za diskusiju, sobe za četovanje, mejl, veb-sajtovima i formi potrošača za rangiranje proizvoda i usluga, Internet odbori i formi za diskusiju, blogovi (sajtovi koji sadrže digitalni audio, slike, filmove ili fotografije), društvenih mrežnih veb sajtova.[2]
Veoma je bitno razgraničiti razliku između klasičnih i društvenih medija.

Klasični mediji predstavljaju tradicionalni vid informisanja javnosti, i više su zastupljeni od novih medija, ali taj odnos se rapidno menja iz dana u dan. Jedan od razloga te razlike u zastupljenosti, je upravo internet obrazovanje i generalno nejednaka pokrivenost internetom[3] u zemlji. Urbane sredine uglavnom imaju brz i relativno siguran pristup internetu što preko ADSL, kablovskog, ili bežičnim putem, preko WI-FI konekcije. Danas je malo takvih koji još uvek koriste dial-up, ili modemski pristup, koji je veoma spor i pritom prilično skup.

Društveni mediji predstavljaju mesta okupljanja ljudi sa sličnim interesima. Tako se stvaraju virtualne zajednice ljudi okupljenih oko određenih tema i informacija na konkretnoj veb lokaciji, od akademskih, do hobija i razonode.


Istorijat društvenih mreža[uredi | uredi izvor]

Sve ovo počinje još daleko u prošlost u drevnoj Persiji. Nastavlja se pronalaskom telegrafa u Francuskoj koji je doprineo socijalizaciji i povećanju komunikacije među ljudima, 1890. godine pojavom radija i televizije nastaje prva revolucija u informisanju. Sve do pojave interneta sedamdesetih godina prošlog veka nije postojala prava interaktinnost, i medij koji povezuje veliki broj korisnika. Jedan od prvih koji je zaživeo na interentu je servis za slanje i primanje elektronske pošte mejl. Danas imamo rezultat da je e-pošta jedan od najbitnijih komunikacionih alata, i neizbežan deo poslovne korespodencije. Razvojem internet okruženja usledila je prava ekspanzija raznih servisa koji danas uglavnom čine istoriju Interneta. Ovi servisi su prikazani na središnjem delu linije, a oni su Napster, Jusnet, BBC, sve do pojave vikipedije i pojave prvih blogova servisa krajem devedesetih godina. Majspejs je jedna od prvih popularnijih društvenih mreža koja je veoma zastupljena širom sveta, zatim i Second Life. Odnedavno su se pojavile nove društvene mreže fejsbuk, Tviter, Jutjub, Fliker. Pravilnom kombinacijom korišćenja ovih servisa, kao i odgovarajućim targetiranjem tržišta dobijaju se efikasni marketinški rezultati. Zbog svoje široke rasprostranjenosti i ekspanzije društveni mediji se koriste u razne svrhe. Gotovo je nezamislivo da osobe koje se bave marketingom, medijima, komunikacijom, ili odnosima sa javnošću nisu pristuni na njima.

Analiza društvenih mreža[uredi | uredi izvor]

Društvena mreža je društvena struktura koju čine čvorovi (koji su uopšteno pojedinci ili organizacija) povezani jednom ili više međuzavisnosti, kao što su vrednosti, vizije, ideje, finansijski interesi, prijateljstvo, sličnosti, različitost, konflikt, kupovina, povezanost preko veba. Rezultat strukture često može da bude veoma kompleksan. Čvorovi su individualni akteri unutar mreže, a veza su relacije imeđu aktera. Može da bude više različitih veza između čvorova. Ovi koncepti se često prikazuju u vidu dijagrama društvenih mreža gde su čvorovi - tačke, a veza - linija.

Dijagram Društvenih mreža

Društvene mreže ne treba mešati sa servisima za društvene mreže kao sto su Majspejs, Orkut, Fejsbuk, Ning itd. ili sa virtualnim zajednicama.

Analiza društvene mreže posmatra društvenu relaciju u terminima čvorova i veza. Čvorovi su individualni akteri unutar mreže, a veza su relacija imeđu aktera. Hibridne mreže mogu vrednovati podatke bitnijih učesnika koji nisu direktno uključeni u analizu. Primera radi zaposleni u kompaniji često rade sa konsultantima koji nisu radnici firme, a bilo bi korisno i njih u proces prikupljanja podataka potrebnih za analizu.

Karakteristike društvenih medija[uredi | uredi izvor]

Razumevanje karakteristika društvenih mreža je sledeći korak koji treba savladati da bi ih uspešno koristili. Jako je bitno razgraničiti princip funkcionisanja ovih medija da bi što bolje upotrebili njihove prednosti.

Prednosti društvenih mreža su:

  1. Participacija - odnosno pristup ili učešće u društvenim medijima je veoma rasprostranjeno i široko. Ovi mediji su sa tehnološkog aspekta veoma složeni, dok su sa korisničkog veoma jednostavni, i projektovani tako da budu veoma jednostavni i univerzalno primenljivi.
  2. Transparentnost - sa aspekta transparentnosti i otvorenosti ka sadržaju društveni mediji su veoma transparentni, jer je ceo sadržaj na njima javan ili pristupačan svim korisnicima.
  3. Fokus na zajednicama - cela priča se bazira na kreiranju određenih grupa, od ciljnih do grupa ljudi sa određenim zajedničkim interesovanjem. Dakle ovakve grupe se preko društvenih medija veoma lako se kreiraju.
  4. Korisničke mogućnosti - manifestuju se u tome sto korisnici sada mogu da reaguju na sadržaj, tj. da iznesu svoje mišljenje i komentare. Reakcije korisnika mogu biti glasovne prilikom nekog glasanja, i mogu biti ocene ili reakcije.
  5. Konverzacija - ima veoma razvijenu komunikaciju među korisnicima. Pored kvalitetne komunikacije, omogućeno je jednostavno deljenje sadržaja među korisnicima, tako da se neki sadržaj veoma brzo može rešiti i proslediti ostalim korisnicima. Konverzacija preko poruka je omogućena na velikom broju društvenih medija. Ove poruke mogu biti javne koje mogu videti ostalo prijatelji ili korisnici, a mogu biti privatne, zatvorenog tipa u privatnoj konverzaciji.
  6. Globalna povezanost - prednost društvenih medija je da vaš sadržaj za veoma kratko vreme može videti veliko broj ljudi. Sve ovo se odvija putem grananja među korisnicima i putem korišćenja više različitih medijskih kanala. Povezivanje se može odvijati na dva načina, jednostavim linkovanjem ka drugom sajtu i deljenjem među drugim sajtovima. Na ovaj način stvara se globalna povezanost među korisnicima širom sveta na veoma efikasan način.

Vrste društvenih medija[uredi | uredi izvor]

Kada smo kod podela društvenih medija, postoje razne podele, vrste i podvrste ovih medija. Osnovna podela društvenih medija je na:

  1. Blogove
  2. Virtuelne svetove
  3. Društvene mreže

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Blood, Rebecca (7. 9. 2000). „Weblogs: A History And Perspective”. Arhivirano iz originala 30. 05. 2015. g. Pristupljeno 02. 06. 2014. 
  2. ^ „Website - definition of website by the Free Online Dictionary, Thesaurus and Encyclopedia”. Thefreedictionary.com. Pristupljeno 2. 7. 2011. 
  3. ^ „A Brief History of the Internet”. walthowe.com. Pristupljeno 13. 7. 2010. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]