Zdenka Kidrič

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
zdenka kidrič
Pepca Kardelj, Zdenka Kidrič i Vida Tomšič
Lični podaci
Datum rođenja(1909-09-20)20. septembar 1909.
Mesto rođenjaLjubljana, Austrougarska
Datum smrti19. decembar 2008.(2008-12-19) (99 god.)
Mesto smrtiLjubljana, Slovenija
Profesijadruštveno-politička radnica
Porodica
SupružnikBoris Kidrič
Delovanje
Član KPJ od1930.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
SlužbaNOV i PO Jugoslavije
Jugoslovenska armija
19411945.
Činpotpukovnik u rezervi

Odlikovanja
Orden narodnog oslobođenja Orden Republike sa zlatnim vencem Orden zasluga za narod sa zlatnim vencem
Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem Orden za hrabrost Partizanska spomenica 1941.

Zdenka Kidrič (rođ. Armič; Ljubljana, 20. septembar 1909Ljubljana, 19. decembar 2008) bila je učesnica Narodnooslobodilačke borbe i društveno-politička radnica Socijalističke Republike Slovenije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođena je 20. septembra 1909. u Ljubljani. Završila je Trgovačku školu u Ljubljani.

Godine 1930. postala je član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ). U proj polovini 1930-ih godina je radila na obnavljanju partijske organizacije u Sloveniji, a takođe je učestvovala u radu organizacije „Crvena pomoć“. Od oktobra 1933. do 1935. godine je bila sekretar Pokrajinskog komiteta „Crvene pomoći“ za Sloveniju. Od 1934. je bila i član Komisije za rad među ženama pri Pokrajinskom komitetu KPJ za Sloveniju.

Zajedno sa Edvardom Kardeljem i Mihom Marnikom, bila je od avgusta 1935. do aprila 1937. godine, na školovanju u Moskvi, gde je završila „Međunarodnu lenjinsku školu“. Od 1937. do 1939. godine radila je kao kurirka CK KPJ u Beču, Pragu i Parizu.

Neposredno pred početak Drugog svetskog rata, septembra 1939. godine, vratila se u Kraljevinu Jugoslaviju, gde se bavila političkim radom. Bila je najpre član, a potom i sekretar Okružnog komiteta KP Slovenije za Ljubljanu.

Učesnica je Narodnooslobodilačke borbe od 1941. godine. Avgusta 1941, kada je formirana Zaštitno-obaveštajna služba (sloven. Varnostno-obveščevalna služba), Edvard Kardelj je njen rad prepustio, iskusnim komunistima, Francu Ravbaru i Zdenki Kidrič. U ovoj organizaciji Zdenka je radila sve do pred kraj rata, kada je formirano Odeljenje za zaštitu naroda za Sloveniju (OZNA), u kojoj je ostala do 1946. godine. Tokom rata je bila članica Slovenačkog narosnooslobodilačkog saveta i Glavnog odbora Oslobodilačkog fronta Slovenije.

Od 1946. do 1964. radila je u Komisiji za kadrove Centralnog komiteta Komunističke partije Slovenije, a od 1964. u Komisiji za kadrove Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije.

Bila je članica CK SK Slovenije, birana na Trećem i Četvrtom kongresu SK Slovenije, članica Glavnog odbora Socijalističkog saveza radnog naroda Slovenije i članica Saveta federacije. U periodu od 1946. do 1952. birana je za narodnog poslanika Narodne skupštine NR Slovenije. Imala je čin rezervnog potpukovnika JNA.

Bila je supruga Borisa Kidriča, visokog državnog i partijskog funkcionera FNRJ, koji je umro 1953. godine, s kojim je imala ćerku Jurkicu, rođenu 1939. godine.

Umrla je 19. decembra 2008. u Ljubljani.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih jugoslovenskih odlikovanja, među kojima su — Orden narodnog oslobođenja, Orden Republike sa zlatnim vencem, Orden zasluga za narod sa zlatnom zvezdom, Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem i Orden za hrabrost.

Literatura[uredi | uredi izvor]