Zeleni Srbije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Zeleni Srbije
SkraćenicaZS
PredsednikIvan Karić
KoalicijaZS—SPSJS
Osnovana17. novembar 2007. (2007-11-17)
SedišteKralja Milana 7, Beograd
Ideologija
Politička pozicijalevi centar[2]
Boje  zelena
Narodna skupština
1 / 250
Skupština AP Vojvodine
1 / 120
Veb-sajt
www.zelenisrbije.org

Zeleni Srbije (skraćeno ZS) je politička stranka u Srbiji. Osnovana 14. septembra 2007. godine, zalaže se za zelenu politiku, socijalnu pravdu i solidarnost, neposrednu demokratiju, zelenu ekonomiju, održivost, poštovanje različitosti i ljudskih prava, kao i prevenciju svih oblika nasilja. Imala je status posmatrača u Globalnim zelenima i bila je kandidat za članstvo u Evropskoj zelenoj stranci.

Početkom 2014. potpisala je političku saradnju sa Novom demokratskom strankom, političkom frakcijom Demokratske stranke, koju predvodi njen bivši vođa i predsednik države Boris Tadić. Prvobitno se dogovorivši da oforme političku saradnju i zajednički izađu na izbore 2014, NDS se do sredine februara 2014. kolektivno pridružila Zelenima, koji su izabrali novi Statut, program i Tadića za predsednika stranke, te se zvanično preregistrovali pod imenom Nova demokratska stranka — Zeleni. Dana 14. juna 2014. Nova demokratska stranka se otcepila i postala samostalna politička stranka, pa je naziv ponovo promenjen u „Zeleni Srbije”. Od 2016. sarađuje sa Socijalističkom partijom Srbije i Jedinstvenom Srbijom.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Već krajem 2012. godine, nakon prelaska u opoziciju i kad je Dragan Đilas postao predsednik Demokratske stranke a Tadić počasni predsednik počele su podele unutar DS-a. Uoči vanrednih izbora 2014. Tadić je pokušao da povrati vlast u stranci ali bez uspeha i iz tog razloga početkom februara zajedno sa 6 poslanika napustio je DS i otpočeo kreaciju nove partije[3].

Njen osnivač, prvi predsednik i sadašnji predsednik je Ivan Karić, bivši ideološki lider stranke je bio bivši predsednik Republike Srbije Boris Tadić, neformalno izabran na vanrednoj izbornoj Skupštini 2014. godine. Na vanrednim parlamentarnim izborima u Republici Srbiji 2014. godine učestvuje u koaliciji i osvaja jedno poslaničko mesto, u Skupštini Srbije, poslanik Zelenih Srbije je predsednik Zelenih Srbije Ivan Karić. U Skupštini Vojvodine, u martu 2014 godine je formiran poslanički klub tadašnje neregistrovane Nove demokratske stranke od četiri bivša poslanika Demokratske stranke i jednog poslanika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, time je Nova demokratska stranka dobila pet poslanika u Skupštini Vojvodine.

U aprilu 2014. godine biva najavljeno iz rukovodstva tadašnje neregistrovane Nove demokratske stranke i Zelenih Srbije da su otpočeli proces razdvajanja, Zeleni Srbije su vratili svoje staro ime a tadašnja neregistrovana Nova demokratska stranka je registrovana kao nova partija u registru političkih stranaka, razlog razdvajanja je postignut cilj i ulazak u Skupštinu Srbije, tadašnje neregistrovane Nove demokratske stranke i registrovane stranke Zelenih Srbije. U julu 2014. godine dolazi do konačnog razilaženja tadašnje neregistrovane Nove demokratske stranke i registrovane stranke Zeleni Srbije, tom prilikom Zeleni Srbije vraćaju svoje prvobitno ime stranci Zeleni Srbije.[4][5][6][7][8] Tadašnja neregistrovana Nova demokratska stranka je ušla 2014. godine u Skupštinu Srbije i Skupštinu Vojvodine, kao neregistrovana partija, kroz već postojeću registrovanu stranku Zeleni Srbije koja je privremeno promenila ime u Nova demokratska stranka — Zeleni, na takav korak tadašnja neregistrovana Nova demokratska stranka se odlučila jer ne bi uspela da se u kratkom vremenskom roku od svog neformalnog osnivanja 29. januara 2014. godine da se registruje kao politička stranka i da ulazi u koaliciju sa registrovanim strankama, do parlamentarnih izbora 2014. godine.

Koalicija oko tadašnje neregistrovane Nove demokratske stranke ušla je u Skupštinu Srbije i osvojila osamnaest poslaničkih mesta, prvenstveno zahvaljujući dugogodišnjoj parlamentarnoj stranci Ligi socijaldemokrata Vojvodine, popularnosti njenog predsednika stranke Nenada Čanka, i popularnosti bivšeg Predsednika Srbije Borisa Tadića jer neregistrovana Nova demokratska stranka u trenutku parlamentarnih Izbora 2014. godine i nakon izbora nije imala usvojen niti statut niti program stranke.

Stranka je izašla na izbore u koaliciji sa strankom Zajedno za Srbiju Dušana Petrovića (koja je već 2013. formirana od disidenata DS-a), Ligom socijaldemokrata Vojvodine, Zelenima Srbije, Demokratskom zajednicom vojvođanskih Mađara, Zajedno za Vojvodinu i Demokratskom levicom Roma[9]. RIK-u je prijavljena pod rednim brojem 11. pod imenom
Boris Tadić — Nova demokratska stranka — Zeleni, LSV — Nenad Čanak, Zajedno za Srbiju, VMDK, Zajedno za Vojvodinu, Demokratska levica Roma[10].

Rezultati na izborima[uredi | uredi izvor]

Parlamentarni izbori[uredi | uredi izvor]

Narodna skupština Republike Srbije
Godina Vođa Glasovi % od važećih # # mandata Promena Koalicija Status
2008. Ivan Karić nije učestvovala
0 / 250
Stagnacija 0 vanparlamentarna
2012. 863.294 23,09% Rast 2.
1 / 250
Rast 1 IZBŽ opozicija
2014. 204.767 5,89% Pad 4.
1 / 250
Stagnacija 0 ZS—NDSLSVZZSDZVM opozicija
2016. 413.770 11,28% Rast 2.
2 / 250
Rast 1 ZS—SPSJSKP vladina podrška
2020. 334.333 10,78% Stagnacija 2.
1 / 250
Pad 1 ZS—SPS—JS—KP vladina podrška
2022. 435.274 11,79% Pad 3.
1 / 250
Stagnacija 0 ZS—SPS—JS vladina podrška
2023. 249.916 6,73 Stagnacija 3.
1 / 250
Stagnacija 0 ZS—SPS—JS vladina podrška

Predsednički izbori[uredi | uredi izvor]

Predsednik Republike Srbije
Godina Kandidat 1. krug — glasovi % od važećih 2. krug — glasovi % od važećih Napomene
2012. Boris Tadić 1. 989.454 26,50% 2. 1.481.952 48,84% Podrška Tadiću
2017. Aleksandar Vučić 1. 2.012.788 56,01% N/D Podrška Vučiću
2022. 1. 2.224.914 60,01% N/D

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]