Kars

Koordinate: 40° 37′ 00″ S; 43° 06′ 00″ I / 40.616667° S; 43.1° I / 40.616667; 43.1
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kars
tur. Kars
Ulica u Karsu
Administrativni podaci
Država Turska
PokrajinaKars
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2007.76.992
 — gustina1.636,39 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate40° 37′ 00″ S; 43° 06′ 00″ I / 40.616667° S; 43.1° I / 40.616667; 43.1
Aps. visina1.760 m
Površina47,05 km2
Kars na karti Turske
Kars
Kars
Kars na karti Turske

Kars (tur. Kars, azer. Qars, kurd. Qers, gruz. ყარსი, jerm. Ղարս) je glavni grad istoimene provincije na severoistoku Turske. U gradu živi oko 77.000 stanovnika. Kars se nalazi 45 kilometara zapadno od granice sa Jermenijom, i 65 kilometara južno od granice sa Gruzijom.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U 10. veku Kars je bio glavni grad jedne od jermenskih kraljevina. U 11. veku osvojili su ga Turci Seldžuci, u 13. Mongoli, a 1387. Tamerlan ga je opljačkao i razorio.

Nekadašnja jermenska crkva u Karsu

Godine 1514. Kars i njegov region je postao deo Osmanskog carstva, koji su gradsku citadelu iz 1152. u više navrata dograđivali, da bi se zaštitili od napada Persijanca Nadir Šaha (1731) i ruske vojske (1807). Ruski feldmaršal Ivan Paskevič je 23. juna 1828. zauzeo grad i zarobio 11.000 neprijateljskih vojnika. Grad je potom vraćen Turskoj.

Tokom Krimskog rata, turska vojska predvođena britanskim oficirima nalazila se u tvrđavi Kars. Do njih je 1855. stigla ruska vojska od 40.000 ljudi. Tri hiljade branilaca su uspeli da odbiju ruski napad. Počela je opsada grada (jun-novembar 1855). Epidemija kolere i nedostatak namirnica doveli su do predaje turskog garnizona 29. novembra. I pored pada Sevastopolja, ovaj uspeh ruske vojske ublažio je odredbe mirovnog ugovora.

U Rusko-turskom ratu iz 1877/78. ruska vojska je u Bici kod Karsa zauzela grad, koji je Ugovorom iz San Stefana dodeljen Rusiji. Između 1878. i 1881. oko 82.000 muslimana je napustilo grad i otišlo u Osmansko carstvo. U grad su se doselili mnogi Jermeni, Grci i Rusi iz Turske i sa Kavkaza. Po ruskom popisu iz 1892. u široj okolini grada je živelo: 7% Rusa, 13,5% Grka, 15% Kurda, 21,5% Jermena, 24% Turaka, 14% Karapaka i 5% Turkmena[1]

Rusija je ponovo izgubila Kars (zajedno sa Ardahanom i Batumijem) Ugovorom iz Brest-Litovska 3. marta 1918. Turci su zaposeli grad 25. aprila 1918. i nazvali ovu oblast „Republika jugozapadnog Kavkaza“. Međutim, turske trupe su se već u oktobru 1918. povukle na granice iz 1914. pod pritiskom britanskih trupa. Provizorna lokalna turska vlada je proklamovala osmanske pretenzije na Kars, Gjumri i Batumi. Januara 1919. ovu oblast su zaposeli Jermeni. Kars su zapadni saveznici maja 1919. dodelili Jermeniji. Posle Tursko-jermenskog rata (septembar-decembar 1920), u kome je besneo građanski rat muslimana i hrišćana u i oko Karsa, grad je Ugovorom iz Aleksandropolja od 2. decembra 1920. dodeljen Turskoj.

Posle Turskog oslobodilačkog rata, Turska se 23. oktobra 1921. Ugovorom iz Karsa odrekla prava na grad Batumi, i dobila Kars i Ardahan zauzvrat.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Klima[uredi | uredi izvor]

Klima (Kars)
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Srednji maksimum, °C (°F) −5,2
(22,6)
−3,4
(25,9)
2,4
(36,3)
11,0
(51,8)
16,2
(61,2)
20,4
(68,7)
25,2
(77,4)
25,6
(78,1)
21,8
(71,2)
13,6
(56,5)
6,3
(43,3)
−1,4
(29,5)
11,0
(51,8)
Prosek, °C (°F) −9,9
(14,2)
−8,4
(16,9)
−2,5
(27,5)
5,2
(41,4)
10,0
(50)
13,4
(56,1)
17,3
(63,1)
17,1
(62,8)
13,2
(55,8)
6,7
(44,1)
0,4
(32,7)
−5,6
(21,9)
4,7
(40,5)
Srednji minimum, °C (°F) −14,6
(5,7)
−13,7
(7,3)
−7,5
(18,5)
−0,2
(31,6)
3,7
(38,7)
6,4
(43,5)
9,6
(49,3)
9,3
(48,7)
5,1
(41,2)
0,1
(32,2)
−4,5
(23,9)
−10,1
(13,8)
−1,4
(29,5)
Količina padavina, mm (in) 18,8
(7,4)
22,4
(8,82)
26,0
(10,24)
44,1
(17,36)
76,2
(30)
75,7
(29,8)
49,7
(19,57)
38,3
(15,08)
26,7
(10,51)
38,5
(15,16)
25,7
(10,12)
20,8
(8,19)
462,8
(182,2)
[traži se izvor]

Demografija[uredi | uredi izvor]

Demografija
1990.2000.
78.45578.473

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]