Kupola na steni
Kupola na steni | |
---|---|
arap. قبة الصخرة qubbat aṣ-ṣaẖra | |
Osnovne informacije | |
Lokacija | Jerusalim, Izrael |
Koordinate | 31° 46′ 41″ S; 35° 14′ 07″ I / 31.7780° S; 35.2354° I |
Religija | islam |
Grana/tradicija | Islamsko svetilište |
Država | Izrael, Država Palestina |
Uprava | Jordansko ministarstvo za vakufe |
Arhitektonski opis | |
Stil arhitekture | islamski, omejadski, abasidski, osmanski |
Glavni graditelj | Abd el Malik ibn Marvan |
Osnivanje | obnova: dograđena 820, obnavljana 1020, 1545—1566, 1721—1722, 1817, 1874—1875, 1959—1962, 1993. |
Početak izgradnje | 688–692. n. e.[1] |
Specifikacije | |
Visina | 20 m |
Broj kupola | 1 |
Kupola na steni (arapski: قبة الصخرة qubbat aṣ-ṣaẖra, hebrejski: כיפת הסלע Kippat ha-Sela) je islamsko svetilište smešteno na Hramovnoj gori u Starom gradu Jerusalimu. Prvobitno je dovršena 691–692. godine po nalogu Omejadskog halife Abd el Malika tokom druge fitne (islamskog građanskog rata) na mestu Drugog jevrejskog hrama, uništenog tokom rimske opsade Jerusalima 70. godine. Prvobitna kupola se srušila 1015. godine, a obnovljena je 1022—1023. Kupola na steni je u osnovi jedno od najstarijih postojećih građevina islamske arhitekture.[2]
Njena arhitektura i mozaici bili su rađeni po uzoru na obližnje vizantijske crkve i palate,[3] mada je njen spoljni izgled značajno promenjen u osmanskom i zatim u modernom periodu, pre svega dodavanjem pozlaćenog krova, 1959—1961. i ponovo 1993. Na osmougaonu osnovu građevine možda je uticala vizantijska crkva trona Marijinog (poznata i pod nazivom Katisma na grčkom i al Kadizmi na arapskom), sagrađena između 451. i 458. na putu između Jerusalima i Vitlejema.[3]
Kamen temeljac, nad kojim je sagrađena Kupola na steni, ima izuzetan značaj u Avramskim religijama kao mesto sa kojeg je Bog stvorio svet i prvog čoveka, Adama.[4] Takođe se veruje da je ovo mesto na kome je Avram pokušao da žrtvuje svog sina Isaka, i kao mesto na kome se manifestuje Božja prisutnost više nego na bilo kom drugom mestu, ka kome se Jevreji okreću tokom molitve. Veliki značaj ovog mesta za muslimane potiče iz tradicija koje ga povezuju sa stvaranjem sveta i verovanja da je Noćno putovanje poslanika Muhameda prema nebu počelo sa stene u središtu građevine.[5][6][7]
Kao jedne od lokacija Svetske baštine Uneska, nazvana je „najprepoznatljivijom znamenitošću Jerusalima“,[8] zajedno sa dve obližnje građevine Starog grada, zapadnim zidom i „rotondom“ u crkvi Svetog groba.[9] To je najranija arheološki atestirana verska građevina koju je sagradio muslimanski vladar, a na natpisima zgrade nalaze se najraniji epigrafski natpisi islama i proroka Muhameda. Natpisi su se pokazali kao prekretnica, jer su kasnije postali uobičajena karakteristika u islamskim strukturama i gotovo uvek spominju Muhameda. Kupola na steni ostaje „jedinstveni spomenik islamske kulture u gotovo svim aspektima“, uključujući i „umetničko delo i kao kulturni i pobožni dokument“, prema istoričaru Olegu Grabaru.
Opis[uredi | uredi izvor]
Osnovna struktura[uredi | uredi izvor]
Struktura je u osnovi osmougaona. U njenom središtu je prekrivena kupolom, prečnika približno 20 metara, postavljenom na uzdignutom kružnom tamburu na 16 nosača (4 stupca i 12 stubova).
Ova centralna struktura okružena je osmostranom arkadom od 24 stupca i stubova.[11] Osmougaona arkada i unutrašnji kružni tambur stvaraju unutrašnji ambulatorijum koji okružuje svetu stenu.
Spoljni zidovi su takođe oktagonalni. Svaki od njih ima približno 18 m u širini i 11 m u visini. Spoljni i unutrašnji oktagon stvaraju drugi, spoljni ambulatorijum koji okružuje unutrašnji.
I kružni tambur i spoljni zidovi sadrže mnogo prozora.
Unutrašnja dekoracija[uredi | uredi izvor]
Unutrašnjost kupole raskošno je ukrašena mozaikom, fajansom i mermerom, od kojih je veći deo dodat nekoliko vekova nakon završetka izgradnje. Sadrži i kuranske natpise.
Posvećeni natpis Kufskim pismom postavljen oko kupole sadrži datum za koji se veruje da je godina kad je kupola originalno dovršena, 72. po Hidžri (691/2), dok je ime prvog halife graditelja Kupole, al Malika izbrisano i zamenjeno imenom Abasidskog halife El-Mamuna (vladao 813–833) tokom čije vladavine je došlo do obnove građevine.
Spoljna dekoracija[uredi | uredi izvor]
Sura Jasin („Srce Kur'ana”) je ispisana preko gornjeg dela sa pločicama, a naručio ju je u 16. veku Sulejman Veličanstveni.[12] Iznad ovoga je napisana 17. sura Al-Isra, koja govori o Noćnom putovanju poslanika Muhameda na nebo.
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Unutrašnjost kupole
-
Sama Kupola
-
Ornamenti i natpisi unutar Kupole
-
Detalj
-
Kamen Temeljac unutar Kupole
-
Stereo kartica Kupole na steni (kraj 19. veka)
-
Detalj spolja
-
Unutrašnji zidovi Kupole na steni, sud sa cvetnim motivima i krunom
-
Po kišnom danu
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Gil, Moshe (1997). A History of Palestine, 634–1099. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-59984-9.
- ^ Slavik, Diane (2001). Cities through Time: Daily Life in Ancient and Modern Jerusalem. Geneva, Illinois: Runestone Press. str. 60. ISBN 978-0-8225-3218-7.
- ^ a b Avner, Rina (2010). „The Dome of the Rock in light of the development of concentric martyria in Jerusalem” (PDF). Muqarnas. Volume 27: An Annual on the Visual Cultures of the Islamic World. Leiden: Brill. str. 31–50 [43–44]. ISBN 978-900418511-1. JSTOR 25769691. Arhivirano iz originala (PDF) 25. 03. 2017. g. Pristupljeno 08. 02. 2020.
- ^ Carol Delaney, Abraham on Trial: The Social Legacy of Biblical Myth, Princeton University Press 2000, pp. 120.
- ^ M. Anwarul Islam and Zaid F. Al-hamad (2007). „The Dome of the Rock: Origin of its octagonal plan”. Palestine Exploration Quarterly. 139 (2): 109—128.
- ^ Rabbat, Nasser (1989). „The meaning of the Umayyad Dome of the Rock”. Muqarnas. 6: 12—21.
- ^ „Kupola nad stijenom - Jeruzalem | TANJA BEN HAIM MARČETIĆ” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ Goldberg, Jeffrey (29. 1. 2001). „Arafat's Gift”. The New Yorker. Pristupljeno 11. 7. 2015.
- ^ „UNESCO World Heritage”.
- ^ „Drawings of Islamic Buildings: Dome of the Rock, Jerusalem.”. Victoria and Albert Museum. Arhivirano iz originala 8. 2. 2020. g. „Sve do 1833. godine Kupola na steni nije bila izmerena niti skicirana; prema rečima Viktora fon Hagena, 'nijedan arhitekta nikada nije nacrtao njenu arhitekturu, niti je ijedan antikvar odredio njen unutrašnji dizajn...' Međutim 13. novembra te godine, Frederik Katervud se maskirao u egipatskog oficira i u pratnji egipatskog sluge 's velikom hrabrošću i sigurnošću', ušao je u građevinu noseći svoj pribor za crtanje... 'Tokom šest nedelja, nastavio sam da istražujem svaki detalj džamije i njenih odaja' Stoga, Katervud je izvršio prvu kompletnu analizu Kupole na steni, i time napravio put za mnoge druge umetnike u narednim godinama, poput Vilijama Harvija, Ernesta Ričmonda i Karla Fridriha Hajnriha Vernera.”
- ^ The Dome of the Rock. Glass Steel and Stone. Arhivirano 2013-05-11 na sajtu Wayback Machine
- ^ Palestine: Masjid al-Aqsa:The Dome of the Rock, at IslamicLandmarks.com, accessed 18 February 2019
Цитирана дела[uredi | uredi izvor]
- Creswell, K.A.C. (1924). The Origin of the Plan of the Dome of the Rock (2 Volumes). London: British School of Archaeology in Jerusalem. OCLC 5862604.
- Peterson, Andrew. Dictionary of Islamic Architecture. London: Routledge. 1994. ISBN 0-415-06084-2.
- Braswell, G. (1996). Islam – Its Prophets, People, Politics and Power. Nashville, TN: Broadman and Holman Publishers.
- Clermont-Ganneau, Charles (1899). „Chapter VIII The Kubbet es Sakhra”. Archaeological Researches in Palestine During the Years 1873–1874. Volume 1. London: Committee of the Palestine Exploration Fund. str. 179—227.
- Elad, Amikam (1999). Medieval Jerusalem and Islamic Worship: Holy Places, Ceremonies, Pilgrimage (2nd izd.). Leiden: Brill. ISBN 978-90-04-10010-7.
- Grabar, O. (1986). „Kubbat al-Ṣakhra (search results)”. Ur.: Bosworth, C. E.; van Donzel, E.; Lewis, B.; Pellat, Ch. The Encyclopaedia of Islam, New Edition, Volume V: Khe–Mahi. Leiden: E. J. Brill. str. 298—299. ISBN 90-04-07819-3.
- Hawting, Gerald R. (2000). The First Dynasty of Islam: The Umayyad Caliphate AD 661–750 (Second izd.). London and New York: Routledge. ISBN 0-415-24072-7.
- Johns, Jeremy (januar 2003). „Archaeology and the History of Islam: The First Seventy Years”. Journal of the Economic and Social History of the Orient. 46 (4): 411—436. doi:10.1163/156852003772914848.
- Necipoğlu, Gülru (2008). „The Dome of the Rock as palimpsest: 'Abd al-Malik's grand narrative and Sultan Süleyman's glosses” (PDF). Ur.: Necipoğlu, Gülru; Bailey, Julia. Muqarnas: An Annual on the Visual Culture of the Islamic World. Volume 25. Leiden: Brill. str. 17—105. ISBN 978-900417327-9. Arhivirano iz originala (PDF) 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 08. 02. 2020.
- Ali, A. (1946). The Holy Qur’an – Translation and Commentary. Bronx, NY: Islamic Propagation Centre International.
- Islam, M. Anwarul; Al-Hamad, Zaid (2007). „The Dome of the Rock: origin of its octagonal plan”. Palestine Exploration Quarterly. 139 (2): 109—128. doi:10.1179/003103207x194145.
- Christoph Luxenberg: Neudeutung der arabischen Inschrift im Felsendom zu Jerusalem. In: Karl-Heinz Ohlig / Gerd-R. Puin (Hg.): Die dunklen Anfänge. Neue Forschungen zur Entstehung und frühen Geschichte des Islam, Berlin (Verlag Hans Schiler) 2005, S. 124–147. English version: "A New Interpretation of the Arabic Inscription in Jerusalem's Dome of the Rock". In: Karl-Heinz Ohlig / Gerd-R. Puin (eds.): The Hidden Origins of Islam: New Research into Its Early History, Amherst, N.Y. (Prometheus Books) 2010
- Vogüé, Melchior de (1864). Le Temple de Jérusalem : monographie du Haram-ech-Chérif, suivie d'un essai sur la topographie de la Ville-sainte (na jeziku: French). Paris: Noblet & Baudry.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Grabar, Oleg (2006). The Dome of the Rock. Cambridge, Massachusetts: Belknap Press. ISBN 978-0-674-02313-0.
- Flood, Finbarr B. (2000). „The Ottoman windows in the Dome of the Rock and the Aqsa Mosque” (PDF). Ur.: Auld, Sylvia; Hillenbrand, Robert. Ottoman Jerusalem: The Living City: 1517–1917. Volume 1. London: Altajir World of Islam Trust. str. 431—463. ISBN 978-1-901435-03-0.
- Kessler, Christel (1964). „Above the ceiling of the outer ambulatory in the Dome of the Rock in Jerusalem”. Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland (3/4): 83—94. JSTOR 25202759.
- Kessler, Christel (1970). „'Abd Al-Malik's inscription in the Dome of the Rock: a reconsideration”. Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland (1): 2—14. JSTOR 25203167.
- Richmond, Ernest Tatham (1924). The Dome of the Rock in Jerusalem: A Description of its Structure and Decoration. Oxford: Clarendon Press.
- St. Laurent, Beatrice (1998). „The Dome of the Rock and the politics of restoration”. Bridgewater Review. 17 (2): 14—20.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- „Qubba al-Sakhra, Jerusalem”. Archnet Digital Archive.
- Kupola na steni Sveta mesta
- Kupola na steni u Jerusalimu Remek-dela islamske arhitekture
- Ochs, Christoph (2010). „Dome of the Rock”. Bibledex in Israel. Brady Haran for the University of Nottingham.
- Allen, Terry (2014). „The Marble Revetment of the Piers of the Dome of the Rock”. Occidental, CA: Solipsist Press. Pristupljeno 26. 3. 2017.