Miluz
Miluz franc. Mulhouse | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Francuska |
Region | Alzas |
Departman | Gornja Rajna |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2019. | 108.312 [1] |
— gustina | 4.883,32 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 47° 45′ 03″ S; 7° 20′ 09″ I / 47.75083902256893° S; 7.33588799927151° I |
Vremenska zona | UTC+1, leti UTC+2 |
Aps. visina | 232–338 m |
Površina | 22,18 km2 |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 68100, 68200 |
INSEE kod | 68224 |
Miluz (franc. Mulhouse, alzaški- Milhüsa, nem. Mülhausen) grad je u istočnoj Francuskoj. Nalazi se u regiji Alzas i departmanu Gornja Rajna. Ima 110.359 stanovnika (1999). Grad se nalazi na strateškom mestu blizu same tromeđe Francuske, Nemačke i Švajcarske.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Prvi zapisi o Miluzu su iz 12. veka. Bio je tada deo grofovije Sundgau u Svetom rimskom carstvu. Od 1354. do 1515. Miluz je deo dekapola, saveza slobodnih carskih gradova u Alzasu. Pridružio se 1515. Švajcarskoj konfederaciji kao pridruženi član. Cela grofovija Sudgau sem Miluza je Vestfalskim mirom 1648. postala deo Francuske. Razmatralo se da bude slobodna republika pridružena Švajcarskoj konfederaciji. Francuska je tokom Direktorijuma 4. januara 1798. anektirala Miluz.
Nakon Francusko-pruskog rata i ujedinjenja Nemačke Nemačka je anektirala Miluz kao deo teritorije Alzas-Lorena (1870—1918). Grad je zauzela francuska vojska 8. avgusta 1914. na početku Prvog svetskog rata. Dva dana kasnije posle bitke kod Miluza grad je ponovo bio u nemačkom posedu. Alzas i Lorena, uključujući i Miluz vraćeni su Francuskoj 1918. Nacistička Nemačka je 1940. okupirala Francusku, a 1945. grad je oslobođen.
Razvoj grada je najpre stimulisala tekstilna industrija, bojanje, pa onda hemijska i mašinska industrija od 18 veka. Miluz je imao dobre veze sa Luizijanom, odakle je uvozio pamuk.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Demografija[uredi | uredi izvor]
1962. | 1968. | 1975. | 1982. | 1990. | 1999. | 2006. | 2011. |
---|---|---|---|---|---|---|---|
108.995 | 116.336 | 117.013 | 112.157 | 108.357 | 110.141 | 110.514 | 110.351 |
Četvrti[uredi | uredi izvor]
Kroz Miluz prolaze dve reke Doler i Il, koje su pritoke Rajne.
Srednjovekovni Miluz se sastojao od gornjeg i donjeg grada.
- Donji grad je bio četvrt trgovaca i zanatlija. Razvio se oko trga ujedinjenja. Sada je to područje za pešake
- Gornji grad se razvio od 18. veka. Pre je tu bilo nekoliko manastirskih redova, i to franjevci, avgustinci i malteški vitezovi
- Novi grad je najbolji primer urbanog planiranja, a građen je od 1826. nakon uklanjanja gradskih zidina. U toj četvrti su živele bogate familije i vlasnici lokalne industrije
- Reberg distrikt se sastojao od velikih kuća, koje su nastale po uzoru na veleposedničke kuće sa kolonadama u Luizijani. Kuće su izgrađene na terasama, gde su pre toga bili vinogradi.
Znamenitosti[uredi | uredi izvor]
- većnica iz 16. veka. Izgrađena je 1553 u rajnskom renesansnom stilu. Montanj je opisao većnicu kao prekrasnu palatu svu pozlaćenu. Poznata je po svojim slikama alegorija
- radnička četvrt iz 19. veka, koja je bila insoirisana distriktima u Mančesteru
- muzej automobilske industrije Miluza
- francuski nacionalni železnički muzej
- elektropolis
- muzej štampanog tekstila
- botanička bašta i zoo-vrt
Ekonomska aktivnost[uredi | uredi izvor]
- automobilska industrija Pežo sa 12580 zaposlenih u Miluzu
- hemijska industrija
- elektronika
- mašinska industrija
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
Galerija[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- The City Guide from Town MULHOUSE
- City council website
- Mulhouse Travel and Tourism Tourist attractions and maps
- Visiting Mulhouse
- Museum of Printed Textiles