Novi Kneževac

Koordinate: 46° 02′ 33″ S; 20° 05′ 35″ I / 46.042482° S; 20.093003° I / 46.042482; 20.093003
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Novi Kneževac
Grb
Grb
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugSevernobanatski
OpštinaNovi Kneževac
Stanovništvo
 — 2011.5.688
 — gustina56/km2
Geografske karakteristike
Koordinate46° 02′ 33″ S; 20° 05′ 35″ I / 46.042482° S; 20.093003° I / 46.042482; 20.093003
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina71 m
Površina124,0 km2
Novi Kneževac na karti Srbije
Novi Kneževac
Novi Kneževac
Novi Kneževac na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj23330
Pozivni broj0230
Registarska oznakaKI

Novi Kneževac je gradsko naselje i sedište istoimene opštine u Severnobanatskom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 5.688 stanovnika.

Nazivi[uredi | uredi izvor]

Novi Kneževac je poznat po još nekim nazivima na drugim jezicima: mađ. Törökkanizsa, nem. Neu Kanischa, rum. Noul Cnezat. Ranije se zvanično zvao Nova Kanjiža ili Turska Kanjiža.

Prošlost[uredi | uredi izvor]

Austrijski carski revizor Erler je 1774. godine konstatovao da mesto Jozefova pripada Tamiškom okrugu Čanadskog distrikta. Stanovništvo je bilo srpsko.[1]

Kanjiža je 1764. godine bila pravoslavna parohija Čanadskog protoprezviterata.[2]

Austrijski carski revizor Erler je 1774. godine konstatovao da se mesto Kanjiža nalazi u Tamiškom okrugu Čanadskog distrikta. Tu su se nalazili podupravni podured, poštanska kambijatura i carinarnica a stanovništvo je pretežno srpsko.[1] Kada je 1797. godine popisan pravoslavni klir tu su bila dva sveštenika. Parosi, pop Teodor Kostić (rukop. 1760) i pop Grigorije Knežević (1772) služili su se samo srpskim jezikom.[3]

Godine 1809. javlja se kao pretplatnik jedne srpske knjige spahija Georgije Servijski "ot Kanjiže".[4] Tokom 19. veka posednik "Turske Kanjiže" bio je Gospodar Georgije Servijski. Njemu je posvećena knjiga "Opadnici" od Kocebua, srpski prevod iz 1840. godine.[5] Ovde postoji Kapela Servijski u Novom Kneževcu.

Sokolski dom je izgrađen 1937.[6]

Oktobra 2023. godine u Novom Kneževcu je odlukom vlati preimenovan veliki broj naziva ulica, kako bi se uklonila imena ulica data po komunistima, što je predsednik opštine obrazložio stanovištem da su komunisti počinili veće zločine i od okupatora.[7]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Novi Kneževac živi 6.083 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,8 godina (38,1 kod muškaraca i 41,3 kod žena). U naselju ima 2.780 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,50.

Stanovništvo u ovom naselju je heterogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[8]
Godina Stanovnika
1948. 7.246
1953. 7.784
1961. 8.235
1971. 8.134
1981. 8.166
1991. 8.062 7.892
2002. 7.581 7.827
2011. 6.960
Etnički sastav prema popisu iz 2011.[9]
Srbi
  
3.990 57,32%
Mađari
  
2.355 33,83%
Romi
  
142 2,04%
Hrvati
  
45 0,64%
Jugosloveni
  
26 0,37%
Crnogorci
  
24 0,34%
Makedonci
  
16 0,23%
Albanci
  
12 0,17%
Nemci
  
10 0,14%
Slovaci
  
6 0,08%
Bunjevci
  
5 0,05%
Muslimani
  
5 0,05%
Slovenci
  
5 0,05%
Rusi
  
3 0,04%
Ukrajinci
  
3 0,04%
Vlasi
  
1 0,01%
ostali
  
19 0,10%
Regionalna pripadnost
  
69 0,99%
neizjašnjeni
  
204 2,93%
nepoznato
  
33 0,47%
ukupno: 6.960


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

→ * — Podaci za površinu i gustinu naseljenosti dati su zbirno za katastarsku opštinu Novi Kneževac, na kojoj se nalaze dva naselja, Novi Kneževac i Filić.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b J.J. Erler: "Banat", Pančevo 2003.
  2. ^ "Srpski sion", Sremski Karlovci 1905.
  3. ^ "Temišvarski zbornik", Novi Sad 8/2015.
  4. ^ "Otkrovenije Ameriki", prevod, Budim 1809.
  5. ^ Kocebu: "Opadnici", prevod, Budim 1840.
  6. ^ "Politika", 9. okt. 1937
  7. ^ „"Vučić će ostati centralna figura za diplomate SAD i EU na Zapadnom Balkanu": Politico o izbornim rezultatima u Srbiji - Svet - Dnevni list Danas” (na jeziku: srpski). 2023-12-18. Pristupljeno 2023-12-18. 
  8. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  9. ^ Etnička struktura nakon popisa 2011.
  10. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]