Prefektura Atina
Okrug Atina Νομαρχία Αθηνών | |
---|---|
Država | Grčka |
Periferija | Atika |
Admin. centar | Atina |
Površina | 361,7 km2 |
Stanovništvo | 2005. |
— broj st. | 2.664.776 |
— gustina st. | 7.367,37 st./km2 |
— ISO 3166-2 | GR-A1 |
Poštanski broj | 1xx xx |
Registarske tablice | IH/IK |
Oblasna oznaka | 210 |
Broj opština | 48 |
Zvanični veb-sajt |
Prefektura Atina (grč. Νομαρχία Αθηνών) je nekadašnja upravna jedinica u središnjem delu Periferije Atika i središnjem delu Grčke. U stvari, celokupna površ ove prefekture je bila tzv. "Velika Atina", tj. oblast glavnog grada Grčke, Atine, sa bliskim i povezanim predgrađima. Zbog toga je ova prefektura bila posebna po čitavom nizu podataka vezanih za prefekture u Grčkoj.
Prefektura Atina je ukinuta početkom 2011. godine kada je podeljena na četiri okruga: Zapadnu Atinu, Južnu Atinu, Severnu Atinu i Središnju Atinu.
Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]
Prefektura Atina je bila kopnena prefektura Grčke. Na severu i istoku ova prefektura se graničila sa prefekturom Istočna Atika, a na zapadu sa prefekturom Pirej. Na jugu se nalazio Salaminski zaliv Egejskog mora.
Prefektura je bila izrazito brdskog karaktera, ali i pored toga celokupna površ je urbanizovana.
Klima u bivšoj prefekturi Atina je sredozemna, u naglasak da je zbog razvijenih gradskih aktivnosti vazduh veoma zagađen.
Istorija[uredi | uredi izvor]
U doba antike ova oblast bila je značajna kao središnji i najvažniji deo polisa Antičke Atine. U kasnijim epohama dolazi vladavina Rimljana, zatim Vizantinaca i na kraju Turaka Osmanlija. Mesni Grci su bili veoma aktivni tokom Grčkog ustanka 1821. g, pa je područje postalo deo savremene Grčke već1830. g., a tad maleni grad Atina postala glavni grad novoobrazovane države zahvaljujući svojoj slavnoj istoriji.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Glavno stanovništvo nekadašnje prefekture su Grci, mada kao i u svim prestonicama Evrope postoji i značajna grupa stranaca. Stanovništvo je 100% gradsko.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Grad Atina je privredno i ekonomsko središte cele Grčke. Doniniraju tercijarni i kvaterni sektor, odnosno trgovina, usluge, poslovanje, uprava, kultura, obrazovanje. Nekadašnja industrija je uglavnom izmeštena iz grada na njegov dalji obod ili na druga mesta u državi.