Rašinački manastir Sv. Arhanđela

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rašinački manastir Sv. Arhanđela
Opšte informacije
MestoPopšica
OpštinaSvrljig
Država Srbija
Vrsta spomenikaNepokretno kulturno dobro
Vreme nastanka1455. (današnji izgled dobija 1896)
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od izuzetnog značaja
Vlasnik Srbija
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture Niš
www.zzsknis.rs

Rašinački manastir Sv. Arhanđela nalazi se na teritoriji opštine Svrljig između sela Pirkovca i Popšice u privatnoj svojini. Uvršten je u listu zaštićenih spomenika kulture Republike Srbije (ID br. SK 2053).[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prvi pisani dokaz o spomeniku kulture pojavljuje se u turskom popisu iz 1455. godine i vezuje se za zaboravljeno selo Rašinac. Nakon nekoliko rušenja i obnavljanja, svoj današnji izgled dobio je 1896. godine. Rašinački manastir čine crkva, parohijski dom iz 1927. godine, kula-zvonik iz istog vremena i ekonomski deo sa pomoćnim objektom iz druge polovine 19. veka.

Na osnovu odluke Vlade Republike Srbije 2005. godine dodaje se na spisak Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Nišu i zavedena je kao nepokretno kulturno dobro: spomenik kulture.[2]

Verovatno je na istom mestu postojala Crkva iz vremena Nemanjića, obnovljena krajem XIX veka. Uvrštena je u listu zaštićenih spomenika kulture Republike Srbije (ID br. SK 776).[3]

Arhitektura[uredi | uredi izvor]

Osnova crkve je trikonhos u obliku sažetog upisanog krsta sa kupolom. Oltarski prostor je izdužen, sa đakonikonom i proskomidijom u masi zida, spolja i iznutra je polukružan. Nešto uže bočne polukupole ostvarene su na isti način. Spoljašnji izgled se zasniva na četvrtastom kubičnom postolju na kome leži osmostrani tambur sa naslonjenim kolonetama. Središnji prostor koji čine tri traveja predstavlja najstariji deo crkve. U 19. veku su dograđena i dva poluobličasto zasvedena traveja na zapadu. Kameni svećnjaci četvrtastog oblika koji se nalaze ispred oltara pripadaju staroj crkvi. Manastirskom kompleksu prvobitno je pripadao i objekat pravougaonog oblika, severno od crkve. Zapadni ulaz ukrašen je konzolom i pravougaonim ramom, dok se u lučnoj niši iznad nalazi ploča sa natpisom i stojeća figura Sv. Gavrila, nadvišena okulusom. Severni ulaz, simetrično oblikovan, završava se trouglastim timpanonom iznad koga je krst.

Unutrašnji zidovi su prekrečeni, sa pojedinim tragovima živopisa rađenog u fresko tehnici. Ikonostas je urađen u klasicističkom duhu sa stilizovanim cvetnim motivima u pozlaćenoj duboreznoj plastici. Ikone u tehnici ulja na platnu, autorsko su delo Lazara Krdžalića iz 1889. godine.[4]

Rašinački manastir Sv. Arhanđela predstavlja umetničko ostvarenje od izuzetnog značaja koje nam približava prošlost ovog kraja.[2]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Rašinački manastir Sv. Arhanđela
  2. ^ a b „Odluka o utvrđivanju Rašinačkog manastira Sv. arhanđela za spomenik kulture”. www.pravno-informacioni-sistem.rs. Pristupljeno 22. 2. 2022. 
  3. ^ Crkva Sv. Arhanđela
  4. ^ „Rašinački manastir Sv. Arhanđela”. kultura.rs. Arhivirano iz originala 22. 02. 2022. g. Pristupljeno 22. 2. 2022. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Mediji vezani za članak Rašinački manastir Sv. Arhanđela na Vikimedijinoj ostavi