Risto Džunov

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
risto džunov
Risto Džunov
Lični podaci
Datum rođenja(1919-04-01)1. april 1919.
Mesto rođenjaVataša, kod Kavadaraca, Kraljevstvo SHS
Datum smrti23. februar 2005.(2005-02-23) (85 god.)
Mesto smrtiSkoplje, Republika Makedonija
Profesijadruštveno-politički radnik
Delovanje
Član KPJ od1940.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
SlužbaNOV i PO Jugoslavije
predsednik SUBNOR Jugoslavije
Period19891990.
PrethodnikMilan Pribić
NaslednikRadomir Vukosavović

Odlikovanja
Partizanska spomenica 1941.

Risto Džunov (19192005), ekonomista, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Makedonije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1. aprila 1919. godine u selu Vataša kod Kavadaraca. Gimnaziju je završio u Gornjem Milanovcu i Kragujevcu, a studirao na Univerzitetu u Beogradu. Tamo je delovao kao član Kulturno-prosvetnog društva „Vardar“ i omladinske organizacije MANAPO. Godine 1940, postao je član Komunističke partije Jugoslavije.

Nakon izbijanja Narodnooslobodilačke borbe u Makedoniji 1941, bio je jedan od organizatora ustanka u Tikvešiji. Tokom rat je bio borac Partizanskog odreda „Dobri Daskalov“ (od maja 1943), rukovodilac partijske tehnike u Trećoj operativnoj zoni NOV i PO Makedonije i sekretar Opštinskog narodnog odbora u Kavadarcima (1944).

Posle rata, bio je republički i savezni poslanik, član Izvršnog komiteta CK KPM, sekretar u Vladi NRM, sekretar Prezidijuma Sobranja NR Makedonije (19491951), potpredsednik Izvršnog veća NR Makedonije, predsednik na Zadružnog saveza Makedonije, potpredsednik na Zadružnog saveza Jugoslavije, član Centralnog komiteta SKJ (19581962) potpredsednik Savezne konferencije SSRN Jugoslavije (19771982), sekretar za rad i socijalnu politiku na Saveznog izvršnog veća, član na Predsedništva CK SKM, ambasador SFRJ u Švedskoj (19711978) i predsednik SUBNOR Jugoslavije (19891990).

Umro je 23. februara 2005. godine u Skoplju.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i više jugoslovenskih odlikovanja.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]