SMS Zrinji
SMS Zrinyi SMS Zrinji | |
---|---|
Opšti podaci | |
Karijera | Austrougarska, SAD, kratkotrajno Država SHS |
Kobilica postavljena | 20. januara 1909. |
Porinut | 12. aprila 1910. |
U službi od | 15. septembra 1911. |
Sudbina | Izrezan 1921. |
Glavne karakteristike | |
Deplasman | Standardni 14.726; Puni 15.596 |
Dužina | 456 stopa |
Širina | 27.9 m |
Gaz | 26,5 stopa |
Pogon | 12 x Jarov kotlovi loženi ugljenom 2 x 4 cilindrični, vertikalno postavljeni, trostruke ekspanzije |
Snaga | 20.888 |
Brzina | 20,50 čvorova |
Doplov | 4.000 km sa 10 čvorova |
Posada | 890 |
Naoružanje | 4 x 305 mm glavnih topova
8 x 240 mm teških sekundarnih topova 20 x 100 mm brzometnih topova 3 x 450 mm torpednih cevi |
Oklop | 230 mm |
SMS Zrinji (SMS Zrinyi) bio je austrougarski bojni brod klase Radecki klasifikovan kao preddrednot. Dobio je ime po Zrinskima, mađarskoj plemićkoj familiji, hrvatskog porekla. Porinut je u Trstu 1910. godine, a izrezan u Italiji 1921. godine.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Tokom Prvog svetskog rata, Zrinji je služio u drugoj diviziji bojnih brodova austrougarske mornarice i učestvovao je u bombardovanju italijanske luke Ankona 24. maja 1915.
Nakon pada Austrougarske 1918, Austrijanci su predali svu svoju flotu novoj Državi SHS (kasnije Kraljevini SHS). Kako Italija započinje sa osvajanjem dalmatinske obale, posada bojnih brodova Zrinji i Radecki beže sa svojim brodovima iz Pule u Split. Zbog pritisaka Antante, tadašnji kapetan korvete Marijan Polić predaje brod mornarici SAD u Splitu 22. novembra 1919. Tako brod dobiva ime USS Zrinji pod komandom poručnika E. E. Hazleta. Američka posada tada broji četiri oficira i 174 mornara. Brod ostaje usidren u Splitu jednu godinu u iščekivanju svoje sudbine. 7. novembra 1920. brod je otpisan i prema Versajskim i Sen-Žermenskim ugovorima predan je Italiji gde je kasnije izrezan (1921).
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Spisak austro-ugarskih bojnih brodova |