Subotište

Koordinate: 44° 50′ 25″ S; 19° 57′ 22″ I / 44.840166° S; 19.956166° I / 44.840166; 19.956166
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Subotište
Crkva Sv. Jovana Krstitelja
Grb
Grb
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugSremski
OpštinaPećinci
Stanovništvo
 — 2011.Pad 844
 — gustina40/km2
Geografske karakteristike
Koordinate44° 50′ 25″ S; 19° 57′ 22″ I / 44.840166° S; 19.956166° I / 44.840166; 19.956166
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina74 m
Površina23,8 km2
Subotište na karti Srbije
Subotište
Subotište
Subotište na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj22414
Pozivni broj022
Registarska oznakaRU

Subotište je naselje u Srbiji u opštini Pećinci u Sremskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 844 stanovnika.

Ovde se nalazi Srpska pravoslavna crkva Roždestva Svetog Jovana u Subotištu.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U mađarskim dokumentima se selo spominje prvi put 1329. godine i to je posle Popinaca najstarije selo u opštini. U novijoj istoriji, 1702. godine popisana su dva mesta - Miškovci i Subotište, ali se ta dva sela ubrzo spajaju i koristi se čas jedno, čas drugo ime. U prvoj polovini 18. veka pripada mitrovačkom vlastelinstvu a od 1745. Vojnoj granici.

U Subotištu (ili Miškovci) se rodio i živeo čuveni Negovan Ranitović (13. februara 1864-1940), prodavac knjiga, crkveni "pevac", pesnik, član Matice srpske i nosilac Ordena Sv. Save V stepena.[1] U rodnom mestu je završio osnovnu školu, i to je bilo svo formalno obrazovanje tog "nesuđenog svinjara". Bio je to veliki neumorni poslenik, čudnih ideja i pasija; samouk posvećen umnom stvaralaštvu koji je neumorno opisivao svoje dane i to u stihu. Oktobra 1909. godine Negovan je proslavio "400.000 časova svog života". Putovao je puno i po vašarima i svetkovinama nudio knjige na prodaju, noseći ih na leđima u džaku.[2] Započeo je akviziterski posao za novosadske izdavače. Improvizovao je on u velikoj sobi seoske kuće svoju biblioteku, u kojoj se nalazio po jedan primerak svake knjige do koje bi došao, od preko 18.000 naslova, za koju je tvrdio da je "najveća biblioteka knjiga u celom Srpstvu". Podelio je svoje knjige po policama, na "struke". Ne samo da je izvrsno pamtio, izvanredno računao, lepo govorio, dosta znao o knjigama, već se bavio i "ozbiljnim" pisanjem. Objavio je kao pisac i izdavač i više svojih knjiga, a najpoznatije delo u narodu je njegov predratni "Večiti kalendar".

Broj stanovnika je rastao do Drugog svetskog rata, sa malim zastojem za vreme Prvog svetskog rata zbog iseljavanja Nemaca. Veliki broj meštana - 88. je streljano ili poginulo od strane fašista. Doseljavanje iz Srbije nije pokrilo opadanje stanovništva, pa ovo selo polako odumire.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Subotište živi 719 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,9 godina (37,7 kod muškaraca i 40,0 kod žena). U naselju ima 296 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,18.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 882
1953. 910
1961. 953
1971. 927
1981. 911
1991. 968 962
2002. 942 953
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
897 95,22%
Hrvati
  
6 0,63%
Mađari
  
4 0,42%
Muslimani
  
3 0,31%
Crnogorci
  
2 0,21%
Jugosloveni
  
2 0,21%
Slovenci
  
1 0,10%
Slovaci
  
1 0,10%
Rusini
  
1 0,10%
Bošnjaci
  
1 0,10%
nepoznato
  
11 1,16%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Politika", Beograd 22. jun 1939.
  2. ^ Petar Jonović: "Srpsko knjižarstvo", Novi Sad 1997.
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]