Crkva brvnara u Miličinici
Crkva brvnara u Miličinici | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Miličinica |
Opština | Valjevo |
Država | Srbija |
Vreme nastanka | 1791-1794 |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture od velikog značaja |
Nadležna ustanova za zaštitu | Zavod za zaštitu spomenika kulture |
www |
Crkva brvnara u Miličinici opština Valjevo, podignuta u periodu od 1791. do 1794. godine. Kao jedna od najznačajnijih drvenih crkava u Srbiji postala je uzor mnogim sakralnim građevinama, kako po graditeljskoj kreaciji tako i po konstruktivno-prostornom rešenju tako i dekorativnoj obradi detalja.[1]Crkva brvnara predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja.[2][3]
Istorijat[uredi | uredi izvor]
Dokazi upućuje na to da je hram u Miličinici podignut na mestu znatno starije crkve koja je stradala 1726. godine i bila posvećena Svetim apostolima Petru i Pavlu.[1] Crkvu je gradila graditelji osaćani Ignjata Petrovića tačno godinu dana i to od 23. avgusta 1791. do 23. avgusta 1792. godine. Posle završavanja spoljašnjih radova još nekoliko građevinskih sezona trajali su dodatni radovi u njenoj unutrašnjosti.[1]
Iz zapisa urezanog na istočnom dovratniku južnih vrata hrama, temelj je postavljen 1791. godine, a kao neimar pominje se Ignjat Petrović. Posle ovog uspešno završenog posla, osnovano je verovati da je družina Ignjata Petrovića učestvovala u gradnji i mnogih drugih drvenih bogomolja posebno onih podizanih u valjevskom kraju.[1]
Izgled[uredi | uredi izvor]
Arhitektura[uredi | uredi izvor]
Brvnara ima uobičajenu osnovu sa pripratom, naosom, polukružnom oltarskom apsidom, galerijom iznad priprate i polukružni trem na zapadnoj strani. Koliko se do sada zna, to je prvi drveni hram na kome su neimari na konstrukciji krova pratili zaobljenu šemu osnove. Strmi i zaobljeni krov na istočnoj i zapadnoj strani postignut je čestim rogovima koji se iz jedne tačke u slemenu spuštaju poput lepeze formirajući oblinu. Krov je pokriven kratkom šindrom.[1]
Hram je bogat duboreznom dekoracijom koja je prisutna na vratima, dovratnicima i nadvratnicima, kao i na pregradama koje odvajaju naos od oltara, kao i naos i pripratu. Bogastvo dekoracije, ako i preciznost izrade kako građevine, tako i dekoracije, glavne su vrednosti ovog hrama. Kasetirana vrata sa rozetama, ili delovi nekadašnjeg inonostasa su primeri za to.
Freskodekoracija[uredi | uredi izvor]
Prestone ikone koje su deo nekadašnjeg ikonostasa iz godina gradnje hrama su delo nekog od viđenijih umetnika iz Hadži-Ruvimove radionice. Pored ovih u hramu se čuvaju i nekoliko manjih ikona Nikole Apostolovića.
- Crkvena porta
Južno od brvnare u porti je podignuta crkva od tvrdog materijala koja je preuzela ulogu aktivnog hrama, dok stara brvanra više nije u funkciji.
Galerija[uredi | uredi izvor]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g d B. Vujović, Umetnost obnovljene Srbije, 1791-1848, Beograd 1986,76
- ^ Zavod za zaštitu spomenika kulture Valjevo
- ^ „Zavod za proučavanje kulturnog razvitka”. Arhivirano iz originala 05. 11. 2013. g. Pristupljeno 05. 11. 2013.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Vujović, Branko (1984). „Starine crkve-brvnare u Miličinici” (PDF). Glasnik međuopštinskog istorijskog arhiva u Valjevu. 19: 61—81.
- Radosavljević, Nedeljko V. (2006). Stara crkva u Miličinici : Knjiga prihoda i rashoda (1846—1863) (PDF). Beograd: Istorijski institut Beograd. COBISS.SR 195467788
- Stamenić, Dragan; Ćeranić, Zorica; Nikolić, Miloje Ž.; Arsić, Radivoje; Dražić, Tihomir; Marković, Milan; Pejić, Svetlana; Ćirić, Vesna (2006). Spomeničko nasleđe Kolubarskog i Mačvanskog Okruga. Valjevo: Zavod za zaštitu spomenika kulture Valjevo (Valjevo print). ISBN 978-86-904745-2-3. COBISS.SR 131307532