Pređi na sadržaj

Janja Todorović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Janja Todorović
Lični podaci
Datum rođenja(1962-04-18)18. april 1962.(62 god.)
Mesto rođenjaDobrače, Arilje, FNR Jugoslavija
ObrazovanjeFilološki fakultet Univerziteta u Beogradu
Porodica
SupružnikMiroslav Todorović Todor
Književni rad
Najvažnija delaOganj Božije ljubavi
Od zvezda ka Bogu
Anđeo pokajanja
Lepota je ime Božije
Dar Oca svetlosti

Janja (Popović) Todorović (Dobrače kod Arilja, 1962) srpska je književnica, pesnikinja, predavač iz oblasti pravoslavna duhovnost i kultura, po obrazovanju filolog.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođena je u Dobrači kod Arilja, 18. aprila 1962. godine, u staroj uglednoj hrišćanskoj porodici koja je negovala tradicionalne vrednosti, kao peto dete. U Beogradu je završila, 1986. godine, Trinaestu beogradsku gimnaziju i diplomirala na Filološkom fakultetu, jugo-svetsku književnost, smer publicistički.

Saradnik je Pravoslavnog duhovnog centra Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke, od 2003. godine, stručni savetnik za daleko-istočna i okultna učenja, urednik Slovenskog Slova, od 2001. godine. Bila je urednik i voditelj Svetosavske duhovne tribine pri Hramu Svetog Save u Beogradu, od 2010. do 2017. godine.

Predavač je iz oblasti pravoslavna duhovnost i kultura, po blagoslovu patrijarha Pavla. Od 1995. godine do danas održala je preko 1000 predavanja u Evropi, Rusiji, Srbiji i Balkanskim zemljama.[1]

Prevodilac je sa ruskog jezika. Udata je za slikara i vajara Miroslava Todorovića Todora. Ima sina Dušana i unuku Taru.

Članstvo u udruženjima[uredi | uredi izvor]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Objavila sledeće knjige:

  • Oganj Božije ljubavi, duhovna poezija, dva izdanja 1999. i 2005. Knjiga koja je u poetskoj srpskoj javnosti prihvaćena sa najvećim pohvalama u medijima,
  • Od zvezda ka Bogu, pravoslavlje i astrologija, veoma aktuelna tema zbog interesovanja naših savremenika za tajne astrologije i okultizma, tri izdanja 2000, 2005, 2009.[2]
  • Anđeo pokajanja, knjiga o neophodnosti etičkog i duhovnog preporoda srpskog naroda, eseji pisani i govoreni u vreme ratnog stradanja srpskog naroda od 1995. do 2004, u svim zemljama gde živi srpski narod, do sada tri izdanja 2002, 2005, 2018.
  • O anđelima (prevod sa ruskog) Svetog Dionisija Aeropagita, jedinstvena i otkrovenjska knjiga o duhovnom svetu anđela, koju čitaoci nazivaju „hrišćanski bestseler”, četiri izdanja 2004, 2007, 2011, 2015.[3]
  • O besmrtnosti duše (prevod sa ruskog) Svetog Jovana Krestjankina, sve o tajni ljudske duše i njenoj egzistenciji u fizičkoj i duhovnoj realnosti, dva izdanja 2006, 2012.
  • Lepota je ime Božije, duhovna poezija, poetsko-filozofska apologija stvarnosti lepo-dobro-istinito, 2008.
  • Tumačenje proroštva Apokalipse (prevod sa ruskog), 2012.
  • Živite istinito (prevod sa ruskog), duhovne pouke Prepodobnih Optinskih staraca, 2015.
  • Dar Oca svetlosti, osvrt na večne teme suštinske povezanosti religije i stvaralaštva, 2016.[4]

Saradnik na knjigama[uredi | uredi izvor]

  • Duhovnost dalekog istoka, edicija Svetigore u 8. tomova, (1997);
  • Sabrana dela Svetog Justina Novog Ćelijskog (u 20 tomova), u izdanju Zadužbine ave Justina Ćelijskog (od 1997 do 2004);

Takođe, saradnik je u časopisima Zbilja, Pravoslavlje, Svetosavac, Evanđelist. Urednik više misionarskih knjiga: manastira Ćelije (od 1997 do 2003); manastira Velika Remeta (od 2005 do 2015); manastira Tronoša (2017); crkve Svetog Save u Beču (od 2006 do 2009).

Radovi u Zbornicima domaćih i međunarodnih naučnih skupova (izbor)[uredi | uredi izvor]

  • Kanonizacija Svetog Nikolaja Srpskog: Sveti vladika Nikolaj Ohridski i Žički, Simposion Žiča-Kraljevo 2003. O duhovnom pesništvu vladike Nikolaja, str.519;
  • Kanonizacija Prepodobnog Justina Ćelijskog: Otac Justin Popović, Život i delo, Zbornik radova sa naučnog skupa, Vranje 2011, Oboženje ličnosti na putu Bogopoznanja i sebepoznanja, str. 223;
  • Savremeno društvo i moderni kultovi, Petrograd, Rusija (2009);
  • Neognostički i neopaganski kultovi, Zagreb, Hrvatska (2015);
  • Duhovni razgovori, Zbornik radova Crkve Svetog Trifuna, Beograd 2012. Dar Božiji jurodivosti Svete Ksenije Petrogradske, str. 289;
  • Foto-monografija i kratki film o Avi Justinu, Vreme je isečak večnosti, 2006, delo prevedeno na engleski i grčki (2014);
  • Monografija manastira Tronoše (2017), urednik, povodom proslave 7. vekova postojanja;
  • Svetosavska poetska riznica 2019, priređivač Dejan Tomić, Izdavač: Prometej iz Novog Sada i RTS Srbije, Beograd;
  • Sabor duhovne poezije (deveti međunarodni), Rakovica 2019. Priređivač: Nikola Rajaković. Izdavač: Kalenić i Centar za kulturu Rakovica;

Zbornici poezije u kojima su zastupljene pesme: Srpska poetska pletenica 2, Prometej, Novi Sad (2008); Frula u stihovima srpskih pesnika, Čačak (2012).

Dobitnik priznanja[uredi | uredi izvor]

  • Gramata Srpske Patrijaršije za prosvetno-misionarsku delatnost, 2007.
  • Gramata SPC za milosrdnu delatnost, 2010.
  • Priznanje za unapređenje kulture ćirilice i srpskog jezika od Saveza Srba Italije, 2017.
  • Priznanje za evropsku afirmaciju duhovnosti i kulture Epohe Nemanjića, 2018.
  • Priznanje od Srpskog kulturnog Saveza Švajcarske za Kulturu ćirilice, 2018.
  • Međunarodna nagrada „Fjodor Mihailovič Dostojevski” Sveslovenskog književnog društva 2018.
  • Nagrada Svetosavsko Blagodarje, za književni doprinos za svetosavsko stvaralaštvo za 2020. godinu, Udruženje književnika Srbije.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Janja Todorović u Svetosavskoj Školi u Roterdamu”. Srpska pravoslavna parohija „Sveta Trojica”. Pristupljeno 15. 12. 2018. 
  2. ^ „Od zvezda ka Bogu – Janja Todorović”. SPC. Pristupljeno 15. 12. 2018. 
  3. ^ „O ANĐELIMA, Sa ruskog prevela: Janja Todorović”. Tradicionalna knjiga. Arhivirano iz originala 16. 12. 2018. g. Pristupljeno 15. 12. 2018. 
  4. ^ „Promocija knjige Janje Todorović "Dar oca svetlosti - vera i stvaralaštvo". Vesti. Pristupljeno 15. 12. 2018. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]