Jelena Vukanović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jelena Vukanović
Jelena Vukanović
Lični podaci
Datum rođenja1109.
Datum smrti1146.
Porodica
SupružnikBela II Slepi
PotomstvoElizabeta od Ugarske, Geza II, Ladislav II Ugarski, Stefan IV Ugarski, Sofija od Ugarske
RoditeljiUroš I Vukanović
Ana Diogenesa
DinastijaVukanovići
Prethodnikkćerka Roberta I od Kapue
NaslednikEufrosina Kijevska

Jelena Vukanović (mađ. Ilona királyné; posle 1109 — posle 1161) je bila ćerka Uroša I Vukanovića velikog župana Raške i njegove supruge Ane[1] i supruga ugarskog kralja Bele II Slepog[2].

Biografija[uredi | uredi izvor]

Oko 1129. godine kralj Stefan II Ugarski je dogovorio sa Urošem I venčanje svog rođaka Bele i Uroševe ćerke Jelene. Kralj je novom bračnom paru dao posede na upravljanje u okolini Tolne. Posle smrti Stefan II, Bela je krunisan 28. aprila 1131. godine za kralja Mađarske. Jelena i Bela su imali šestoro dece: Gezu, Lasla II, Stefana IV, Almoša[3] Žofiju[4] i Elizabetu.

Jelena je bila velika pomoć svome mužu u upravljanju državom tokom njegove vladavine[3]. Bila je veoma verna svom mužu i državi, između ostalog ona je bila ta koja je 1131. godine na državnom savetu u Aradu potencirala pogubljenje 68 člana mađarske aristokratije koja je savetovala kralja Kalmana da oslepi njenog muža. Prema izvorima egzekuciji je prisustvovao kralj Bela i Jelena, koja je bila tamo da bi bila sigurna da su neprijatelji njenog supruga kažnjeni.

Jelenin suprug, kralj Bela II je umro 1141. godine i na preesto je došao njihov najstariji sin Geza II. Međutim Jelena je zadržala veliki uticaj u vladi i uz pomoć svoga brata Beloša je održavala dobre odnose i mir na južnim granicama kraljevstva[1]. U ovom periodu posle smrti kralja Bele, pokvarili su se nemačko—mađarski odnosi i raskinuta je veridba Henrika i Žofije, Jelenine ćerke[5]. Iz ovog razloga Žofija se zamonašila i postala opatica u manastiru Admont.[4]

U vreme Gezine vladavine Stefan i Laslo nisu bili zadovoljni sa titulama i posedima koje su imali, pa su potražili pomoć kod careva Svetog rimskog carstva i vizantijskih careva. Za vreme Gezinog života i vladavine ove spletke nisu imale uspeha, ali je nakon Gezine smrti 1161. godine Manojlo I Komnin video dobar momenat da proširi vizantijski uticaj u Mađarskoj. Pomogao je da se sa trona skine Stefan III a na njegovo mesto postave prvo Laslo II pa posle njega na kratko vreme Stefana IV. Ipak i pored svega Stefan III je 1163. godine uspeo da povrati i osigura presto[6][7].

Kraljica Jelena je umrla 1161. godine.

Porodično stablo[uredi | uredi izvor]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Petrislav
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Marko
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2. Uroš I Vukanović
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1. Beloš Vukanović
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Konstantin Diogen
 
 
 
 
 
 
 
Roman IV Diogen
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Evdokija Makremvolitisa
 
 
 
 
 
 
 
Konstantin Diogen
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Alusijan, sin Jovana Vladislava
 
 
 
 
 
 
 
ćerka Alusijana Bugarskog
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
jermenska plemkinja
 
 
 
 
 
 
 
3. Ana Diogen
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Manojlo Erotik Komnin
 
 
 
 
 
 
 
Isak I Komnin
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Marija
 
 
 
 
 
 
 
Teodora Komnin
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Irina Sinadina
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Istorija Mađarske 1194. o.
  2. ^ A dömösi prépostság adománylevele, 1138
  3. ^ a b Istorija Mađarske 1191. o.
  4. ^ a b Istorija Mađarske 1195. o.
  5. ^ Veridba Henrika i Žofije je bila 1139. godine.
  6. ^ Istorija Mađarske 1218-1220. o.
  7. ^ Istorija vizantijskog sna

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Nepoznata
Kraljica Mađarske
(11311141)
  1. ^ Szabó Dénes: A dömösi prépostság adománylevele (1138/1329), Magyar Nyelv, 1936. 5-6. 204.