Jelisej (prorok)
Ovaj članak možda zahteva čišćenje i/ili prerađivanje kako bi se zadovoljili standardi kvaliteta Vikipedije. Problem: članak je napisan hagiografskim stilom, a takođe je najverovatnije i istorijski neutemeljen. |
Jelisej je bio starozavetni prorok. Živeo je u 9. veku p. n. e.
U Bibliji se spominje da, kada je Bog hteo da „uzme k Sebi“ prestarelog proroka Iliju, otkrio ovome, da mu je za naslednika u proročkoj službi odredio Jeliseja, sina Safatova, od plemena Ruvimova, iz grada Avelmaula. Ilija je rekao Jeliseju volju Božiju i ogrnuo ga svojim ogrtačem i izmolio od Boga dvogubu proročku blagodat za njega. Jelisej je odmah ostavio svoj dom i rodbinu i pošao za Ilijom. A kada je, kako piše u Starom zavetu, Bog uzeo Iliju na ognjenim kolima, Jelisej je ostao da produži proročku službu sa još većom silom od Ilije. Prema hrišćanskom verovanju, po čistoti i revnosti bio je ravan najvećim prorocima, a po čudesnoj sili, koja mu je data od Boga, prevazilazio ih je sve. U hrišćanskoj tradiciji pominje se da je prizvao dve medvedice da rastrgnu četrdeset dvoje male dece koja su mu se rugala(2.Car.2,23), razdvojio vodu u Jordanu, gorku vodu u Jerihonu učinio pitkom; pustio vodu u iskopane rovove za vreme rata s Moavićanima; umnožio ulje u loncima bedne udovice; Somanićanki vaskrsao umrlog sina; sa dvadeset hlepčića nahranio sto ljudi; iscelio od bolesti vojvodu Nemana; pustio bolest na slugu svoga Giezija zbog srebroljublja; oslepio celu jednu vojsku sirijsku, a drugu, opet, naterao u bekstvo, ; predskazao mnoge događaje, kako narodu, tako i pojedincima. Preminuo je u dubokoj starosti.
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 14. juna po crkvenom, a 27. juna po gregorijanskom kalendaru.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- El Jasa, prorok u islamu
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Ohridski prolog, Vladika Nikolaj Velimirović
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Ohridski prolog za 14. jun (27. jun) (jezik: srpski)