Džon Zakari Jang

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Džon Zakari Jang
Džon Zakari Jang 1978. godine.
Lični podaci
Datum rođenja(1907-03-18)18. mart 1907.
Mesto rođenjaBristol, Ujedinjeno Kraljevstvo
Datum smrti4. jul 1997.(1997-07-04) (90 god.)
Mesto smrtiOksford, Ujedinjeno Kraljevstvo
Naučni rad
Poznat poIstraživanje džinovskog aksona lignje.
NagradeKraljevska medalja (1967)
Lineanska medalja (1973)

Džon Zakari Jang FRS[1] (18. mart 1907 – 4. jul 1997), opšte poznat kao „JZ“ ili „JZY“, bio je engleski zoolog i neurofiziolog, opisan kao „jedan od najuticajnijih biologa 20. veka“.[2]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Jang je išao u školu na Marlboro koledžu. Godine 1928. dobio je diplomu prve klase iz zoologije na Magdalen koledžu u Oksfordu. Jang je 12. oktobra 1942. govorio u Sokratovom klubu u Oksfordu na temu „Svrha i dizajn u prirodi“ kao deo serije razgovora i debata koje je vodio C. S. Luis. Izabran je za člana Kraljevskog društva 1945. i služio je kao profesor anatomije na Univerzitetskom koledžu u Londonu od tada do 1974. Sledeće godine je postao profesor emeritus i predložio studijski program iz humanističkih nauka.

Među njegovim odličjima su Lineanska medalja za zoologiju od Lineovskog društva iz Londona, dodeljena 1973. godine. Dobio je počasni stepen (doktora nauka) na Univerzitetu u Batu 1974. godine. Predsedavajući katedre za anatomiju na Univerzitetskom koledžu u Londonu nazvan je katedrom J. Z. Jang u njegovu čast. Jang je dugi niz godina proveo letnju eksperimentišuću sezonu u Napulju. Godine 1991. grad mu je dodelio počasno državljanstvo, a predsednik istraživačke zajednice dodelio mu je zlatnu medalju. Te godine je takođe bio pozvan od Italijanskog društva za eksperimentalnu biologiju da održi predavanje povodom godišnjice, kao najstariji živi član društva; za ovo predavanje Jang je odabrao istu temu o kojoj je govorio 63 godine ranije, 1928.

Godine 1981. Jang je postao jedan od osnivača Svetskog kulturnog saveta.

Jang je bio prijatelj Mošea Feldenkrajsa. Njegov rad je koristio Moše Feldenkrajs u kreiranju lekcija o svesti kroz pokret.

Naučni rad[uredi | uredi izvor]

Tokom Drugog svetskog rata, reagujući na veliki broj nervnih povreda koje su vojnici zadobili u borbi i oslanjajući se na njegov rad u komparativnoj anatomiji i ponovnom rastu oštećenih nerava kod lignji i hobotnica, Jang je osnovao jedinicu na Univerzitetu u Oksfordu za proučavanje nerava, regeneracija kod sisara. Njegov tim je istraživao biohemijske uslove koji kontrolišu rast nervnih vlakana i takođe je tražio načine da ubrza popravku perifernih nerava prekinutih povredom. Radeći sa Piterom Medavarom, Jang je pronašao način da ponovo spoji male periferne nerve koristeći "lepak" plazme. Ova metoda je na kraju modifikovana i korišćena u hirurgiji.

Posle Drugog svetskog rata, Jangova istraživačka interesovanja okrenula su se istraživanju centralnog nervnog sistema i funkcija mozga. Razgovarao je i dopisivao se sa matematičarem Alanom Tjuringom o moždanim ćelijama, pamćenju, prepoznavanju obrazaca i embriologiji, od 1949. godine.

Publikacije[uredi | uredi izvor]

  • The Life of Vertebrates. 1st ed 767pp. 1950 (corrected 1952 repr); 2nd ed 820pp. 1962; 3rd ed 645pp. 1981
  • Doubt and Certainty in Science, 1950 BBC Reith Lectures.
  • Doubt and Certainty in Science, 1951
  • The Life of Mammals. 1st ed 820pp. 1957; 2nd ed 528pp. 1975
  • Taxonomy of the vertebrates
  • A Model of the Brain, 1964
  • The Memory System of the Brain, 1966
  • An Introduction to the Study of Man, 1971
  • The Anatomy of the Nervous System of Octopus vulgaris, 1971
  • Programs of the Brain, 1978 (1975–77 Gifford Lectures, online)
  • Philosophy and the Brain, 1987
  • Mnogi naučni radovi, uglavnom o nervnom sistemu.
  • The Brains and Lives of Cephalopods, by Marion Nixon and the late John Z. Young, 2003, Reprinted 2011

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Boycott, Brian B. (1998). „John Zachary Young. 18 March 1907–4 July 1997”. Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society. 44: 487—509. PMID 11623988. S2CID 38307415. doi:10.1098/rsbm.1998.0031. .
  2. ^ The Guardian; 14 July 1997, str. 13