Dž (ćiriličko)
| Ćiriličko slovo Џ | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| ||||||
| Slova slovenskih jezika | ||||||
| А | А́ | А̀ | А̄ | Б | В | Г |
| Ґ | Ѓ | Д | Ђ | Е | Ѐ | É |
| Ē | Ё | Є | Ж | З | З́ | Ѕ |
| И | Ѝ | И́ | І | Ї | Й | Ј |
| К | Ќ | Л | Љ | М | Н | Њ |
| О | Ó | Ò | Ō | П | Р | С |
| С́ | Т | Ћ | У | У́ | У̀ | Ў |
| Ф | Х | Ц | Ч | Џ | Ш | Щ |
| Ъ | Ы | Ь | Э | Ю | Я | |
| Slova neslovenskih jezika | ||||||
| Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ | Ҕ |
| Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ | Ԃ | Ꚉ |
| Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ | Ӂ | Җ | Ӝ |
| Ԅ | Ӟ | Ҙ | Ž | Ẕ | Ẓ | Ԑ |
| Ӡ | Ź | Ԇ | Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ |
| Қ | Ӄ | Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ |
| Ӆ | Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ | Ӊ |
| Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ | Ԋ | Ӧ |
| Õ | Ө | Ӫ | Ҩ | Ԥ | Ҧ | Ҏ |
| Ř | Ԗ | Ҫ | Ԍ | Ҭ | Ꚑ | Ԏ |
| Ӯ | Ӱ | Ӳ | Ү | Ү́ | Ұ | H̑ |
| Ҳ | Ӽ | Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ |
| Ӵ | Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ | Ҿ |
| Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ | Э̆ | Э̄ |
| Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ | Є̈ | Я̆ | Я̄ |
| Я̆ | Я̈ | Ԙ | Ԝ | Ӏ | ||
| Istorijska slova | ||||||
| Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ | Ѿ |
| Ҁ | Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ | Ѧ | Ѫ |
| Ѩ | Ѭ | Ѯ | Ѱ | Ѳ | ֹѴ | Ѷ |
| Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ | Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | Ꙑ |
| Ꙭ | Ꙩ | ꙮ | ||||
| Digrafi ćirilice | ||||||
| Sva slova ćirilice | ||||||
Slovo Џ je dvadeset i deveto slovo srpske ćirilice.
Prvi put se pojavljuje u 15. veku, u rumunskoj ćirilici, kao izmenjena forma slova Č.[1] Srpski prepisivači su počeli da ga upotrebljavaju u 17. veku. Vuk Stefanović Karadžić je vratio slovo Џ u srpsku ćirilicu.[2]
Slovo Џ se upotrebljava u srpskom, makedonskom, bošnjačkom, crnogorskom i abhaskom jeziku.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Maretić, Tomislav (1899). Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika. Zagreb: Knjižara L. Hartmana. Pristupljeno 24. 10. 2022.
- ^ Đorđić, Petar (1971). Istorija srpske ćirilice: Paleografsko-filološki prilozi (1. izd.). Beograd: Zavod za izdavanje udžbenika.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Pismenica serbskoga їezika po govoru prostoga naroda, napisana Vukom Stefanovićem, serbiїancem. U Vienni, 1814. U pečatnьi G. Іoanna Šnirera. [Reprint: Kraljevo: GIRO «Slovo», 1984].
- Prvi Srpski Bukvar. Napisao Vuk Stef. Karadžić, filosofije doktor… U Beču, u štampariji Jermenskoga namastira, 1827. [Reprint: Beograd: Narodna biblioteka Srbije, grafičko preduzeće «Zaječar», 1978.]
- Ivan Kočev, Ivan Aleksandrov. Dokumenti za sъčinяvaneto na «makedonskiя knižoven ezik» // Makedonski pregled (Macedonian review). Spisanie za nauka, literatura i obщestven život. Godina XIV, kniga 4 (Sofiя, 1991). Str.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- http://www.kortlandt.nl/publications/art066e.pdf
- https://web.archive.org/web/20140911220356/http://www.sanu.ac.rs/Cirilica/Prilozi/Predlog.pdf
