Amnezičko trovanje školjkama

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Amnezičko trovanje školjkama
Hemijska formula domoinske kiseline
Specijalnostiurgentna medicina
Simptomislabost mišića, dezorijentacija i kratkotrajni gubitak pamćenja
Komplikacijegubitak pamćenja, smrt
Dijagnostički metoddetekcijom domoinske kiseline u progutanim školjkama u količini od 10 mg/kg (10 ppm)
Lečenjesimptomatsko i podržavajuće

Amnezičko trovanje školjkama (akronim ASP od eng. Amnesic shellfish poisoning) je redak oblik trovanja školjkama uzrokovan jedenjem školjki kontaminiranih toksinom domoinske kiseline, koji proizvodi dijatomeja Pseudonitzchia spp.[1] Ovi toksini mogu izazvati teške i po život opasne neurološke efekte. Simptomi uključuju slabost mišića, dezorijentaciju i kratkotrajni gubitak pamćenja. Ovi toksini takođe mogu izazvati gastroenteritis i mogu se u početku manifestovati kao gastrointeritis sa dijarejom, nelagodnošću u stomaku, povraćanjem i vrtoglavicom. Trovanje nastaje u roku od 24 sata nakon jedenja toksičnih školjki.

Kako se toksini morskih školjki ne mogu uništiti kuvanjem ili zamrzavanjem, prevencija je izbegavanje upotrebe potencijalno kontaminiranih školjki.

Epidemiologija[uredi | uredi izvor]

Školjke su grupa morskih beskičmenjaka, koji su u gastronomiji, kao grupa morskih životinja, svrstane u jestive beskičmenjake. Istorijska pozadina, koja se odnosi na sakupljanje, kao i na konzumaciju školjki, datira još iz antičkih vremena, jer se smatra da su ovi običaji nastali početkom paleolitske ere, koja obuhvata period od pre oko 40.000 godina. Vremenom je napravljen niz studija kako bi se utvrdili aspekti koji potvrđuju postojanje različitih vrsta školjki i njihovih svojstava.[2] Konzumiranje školjaka koje su sirove ili čak polusirove predstavlja rizik za potrošača, jer ove životinje žive u (vodi), koja može biti kontaminirana, a takođe neke imaju biotoksine, koji nastaju akumulacijom toksičnih algi.[2]

Amnezičko trovanje školjkama je prvi put prijavljeno 1987. godine nakon konzumiranja kuvanih dagnji

Amnezičko trovanje školjkama je prvi put prijavljeno 1987. godine na Ostrvu Princa Edvarda kada su tri osobe umrle, a preko 100 ljudi se razbolelo nakon konzumiranja kuvanih dagnji. Približno 50% pacijenata imalo je jaku glavobolju; neki su pretrpeli konfuziju, napade i komu. Dvadeset pet odsto pacijenata imalo je kratkoročni gubitak pamćenja, koji je za mnoge postao trajan. Od više od 100 obolelih, 4 pacijenta (4%) su umrla.[3]

Epidemije amnezičkog trovanja školjkama su prijavljene u Kanadi, Škotskoj, Irskoj, Francuskoj, Belgiji, Španiji, Portugaliji, Novom Zelandu, Australiji i Čileu. Upletene školjke uključuju dagnje, kapice, razne vrste školjki i neke rakove.

Etiologija[uredi | uredi izvor]

Silikatne alge produkuju domoinsku kiselinu

Silikatna alga dijatomeja proizvode domoinsku kiseline (DA), koja ulazi u lanac čovekove ishrane preko kontaminiranih mekušaca. Domoinska kiselina je glutamatni agonist, i, dok simptomi ASP uključuju mučninu, povraćanje, dijareju, ono što ga razlikuje od drugih trovanja školjkama je njegovo duboko dejstvo na centralni nervni sistem, sa pratećom amnezijom.[4]

Klinička slika[uredi | uredi izvor]

U težim slučajevima trovanja javlja se oftalmoplegija

U većini slučajeva, gastrointestinalni simptomi kao što su proliv (dijareja), povraćanje i bol u stomaku razvijaju se u roku od 24 sata nakon jedenja toksičnih školjki. Glavni znaci i simptomi trovanja su:

  • glavobolja,
  • gubitkom pamćenja (amnezijom)
  • kognitivnim oštećenjem.

U teškim slučajevima može doći do hipotenzije, aritmija, oftalmoplegije, kome i trajnog prestanka vitalnih funkcija ili smrti.

Dijagnoza[uredi | uredi izvor]

Dijagnoza se postavlja laboratorijskom potvrdom primenom:[1]

  • Detekcija domoinske kiseline u progutanim školjkama u jestivim tkivima u većoj količini od 10 mg/kg (10 ppm);
  • Detekcijom domoinske kiseline u urinu prikupljenom u roku od 24 sata od pojave bolesti.

Terapija[uredi | uredi izvor]

Teški slučajevi paralitičnog trovanja školjkama leče se i mehaničkom ventilacijom

Lečenje je simptomatsko i podržavajuće.

Teški slučajevi paralitičnog trovanja školjkama mogu zahtevati mehaničku ventilaciju.

Prognoza[uredi | uredi izvor]

Preživeli mogu imati ozbiljne anterogradne, kratkoročne deficite pamćenja.

Prevencija[uredi | uredi izvor]

Trovanje školjkama se može sprečiti izbegavanjem upotrebe potencijalno kontaminiranih školjki. Ovo je posebno važno u oblastima tokom ili ubrzo nakon cvetanja algi, koje se lokalno mogu nazvati „crvene plime“ ili „smeđe plime“.

Oni koji sami beru školjke treba da provere da li je područje iz koje beru otvoreno.

Školjke takođe nose značajan rizik od infekcije različitim virusnim i bakterijskim infekcijama, na primer virusom hepatitisa A, norovirusom, Vibrio vulnificus, Vibrio parahaemolyticus i nekoliko vrsta salmonela i šigela.

U idealnom slučaju, putnici u zemlje u razvoju treba da izbegavaju da jedu sve školjke, jer se toksini morskih školjki ne mogu uništiti kuvanjem ili zamrzavanjem.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Amnesic shellfish poisoning”. www.bccdc.ca (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-11-27. 
  2. ^ a b „Plodovi mora: istorija, karakteristike, svojstva, vitamini i još mnogo toga”. HablemosDePeces (na jeziku: srpski). Arhivirano iz originala 10. 10. 2022. g. Pristupljeno 2022-10-10. 
  3. ^ Perl TM, Bedard L, Kosatsky T, Hockin JC, Todd EC, Remis RS. An outbreak of toxic encephalopathy caused by eating mussels contaminated with domoic acid. N Engl J Med. 1990 Jun 21. 322(25):1775-80. [Medline].
  4. ^ Isbister GK, Kiernan MC. Neurotoxic marine poisoning. Lancet Neurol. 2005 Apr. 4(4):219-28. [Medline].

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Chan TY. Ciguatera fish poisoning in East Asia and Southeast Asia. Mar Drugs. 2015 Jun 2;13(6):3466–78.
  • Friedman MA, Fleming LE, Fernandez M et al. Ciguatera fish poisoning: treatment, prevention and management. Mar Drugs. 2008;6:456–79.
  • Hungerford JM. Scombroid poisoning: a review. Toxicon. 2010 Aug 15;56(2):231–43.
  • Isbister GK, Kiernan MC. Neurotoxic marine poisoning. Lancet Neurol. 2005 Apr;4(4):219–28.
  • Palafox NA, Buenoconsejo-Lum LE. Ciguatera fish poisoning: review of clinical manifestations. J Toxicol Toxin Rev. 2001 May;20(2):141–60.
  • Schnorf H, Taurarii M, Cundy T. Ciguatera fish poisoning: a double-blind randomized trial of mannitol therapy. Neurology. 2002 Mar 26;58(6):873–80.
  • Sobel J, Painter J. Illnesses caused by marine toxins. Clin Infect Dis. 2005 Nov 1;41(9):1290–6.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).