Arbanija (Trogir)
Arbanija | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Hrvatska |
Županija | Splitsko-dalmatinska |
Grad | Trogir |
Stanovništvo | |
— 2011. | 374 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 30′ 44″ S; 16° 18′ 07″ I / 43.5122639879358° S; 16.301927333527953° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 12 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 21224 Slatine |
Pozivni broj | +385 21 |
Arbanija je naseljeno mesto u sastavu grada Trogira, na ostrvu Čiovu, Splitsko-dalmatinska županija, Republika Hrvatska.
Geografija[uredi | uredi izvor]
To je priobalno mesto na severnoj strani ostrva Čiova, na obali Kaštelanskog zaliva u Jadranskom moru.
Nalazi se jugozapadno od čiovskog dela Trogira i Mastrinke, a severoistočno od mesta Slatine. Jugozapadno se putem dolazi do sela Žednog. Sa druge strane zaliva, prema istoku, se nalazi poluostrvo Marjan i grad Split.
Arbanija ima malu luku, zaštićenu kolenastim lukobranom. Dubina mora u luci je do 2 metra. Luka je izložena svim severnim vetrovima.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare opštine Trogir. Naselje je nastalo prilikom izgradnje samostana početkom 15. veka.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Na popisu stanovništva 2011. godine, Arbanija je imala 374 stanovnika.
Broj stanovnika po popisima[1] | |||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1857 | 1869 | 1880 | 1890 | 1900 | 1910 | 1921 | 1931 | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2001 | 2011 |
0 | 0 | 73 | 89 | 103 | 102 | 0 | 268 | 242 | 266 | 249 | 223 | 301 | 613 | 370 | 374 |
Napomena: U 1857, 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju Žedno. Do 1948. iskazivano je kao deo naselja. Od 1857. do 1991. sadrži podatke za naselje Mastrinka. U 2001. smanjeno je izdvajanjem naselja Mastrinka.
Popis 1991.[uredi | uredi izvor]
Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Arbanija je imalo 613 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:
Samostan[uredi | uredi izvor]
U obližnjem zaseoku na putu koji vodi prema Mastrinki se nalazi dominikanski samostan Svetog Križa iz 15. veka. Samostan su gradila dva domaća majstora Ivan Brahamović i Nikola Mladinov. Samostan ima hodnik u obliku krsta sa bogatom unutrašnjom opremom. Od umetničkih vrednosti najpoznatije je gotičko drveno raspeće, za koje se veruje da ima magične osobine i gotička sedišta u pevnici.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine
- Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9.
Reference[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Jadran, vodič i atlas JLZ Zagreb 1971.