Pređi na sadržaj

Arhimandrit Sava (Ristić)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sava
(Ristić)
Osnovni podaci
Pomesna crkvaSrpska pravoslavna crkva
EparhijaEparhija žička
Činarhimandrit
Titulaarhimandrit, iguman Manastira Rače
SedišteManastir Rača
Godine službeod 4. septembra 1995. do 1. juna 2016.
PrethodnikHrizostom (Pajić)
Lični podaci
Svetovno imeMiroslav Ristić
Datum rođenja(1939-05-14)14. maj 1939.(85 god.)
Mesto rođenjaManastirica kod Petrovca na Mlavi, Kraljevina Jugoslavija

Sava (svetovno Miroslav Ristić; Manastirica kod Petrovca na Mlavi, 14. maj 1939) istaknuti je arhimandrit Srpske pravoslavne crkve i bivši iguman Manastira Rače.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Arhimandrit Sava (Ristić), rođen je 14. maja 1939. godine u selu Manastirici kod Petrovca na Mlavi, od pobožnih blagočestivih roditelja.[2] Njegova biološka majka Danica u monaštvu Anastasija bila je monahinja Manastira Rače. Prilikom krštenja je dobio ime Miroslav.[2]

Nakon završene osnovne i srednje škole u Petrovcu na Mlavi, stupa u Manastir Vitovnicu 1956. godine kao iskušenik kod tadanjšega igumana arhimandrita Teodora (Arsića).[3] Po potrebi premešten je u Manastir Draču kod Kragujevca, a zatim u Manastir Rudenicu kod Aleksandrovca.[3] Monaški postrig je primio 20. februara 1957. godine u Rudenici, od tadanjšeg administratora patrijarha srpskog gospodina Germana (Đorića). Prilikom monašenja je dobio monaško ime Sava.[4]

Blagoslovom nadležnog episkopa 8. avgusta 1962. godine dolazi u Manastir Raču kod Bajine Bašte, kod igumana oca Hrizostoma (Pajića). Rukopoložen je u čin jerođakona a potom u čin jeromonaha 18. oktobra 1962. godine.[4] Odlukom episkopa i bratstva postavljen je za namesnika Manastira Rače, 15. juna 1985. godine.[5]

Nakon upokojenja starešine arhimandrita Hrizostoma (Pajića), 4. septembra 1995. godine a odlukom episkopa žičkoga gospodina Stefana (Boce), postavljen je za starešinu Manastira Rače, i tu ostao na dužnosti igumana sve do 1. juna 2016. godine.[6] Na 29. manifestaciji "Dani Rače ukraj Drine“ 8. oktobra 2023. godine u Manastiru Rači, dodeljen mu je Račanski pečat veliko odlikovanje za njegov trud i rad u podizanju i unapređenju manastira i manastirske ekonomije.[7]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ GLAS, BB (2023-10-08). „Dani Rače ukraj Drine: Račanski pečat arhimandritu Savi -” (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-01-17. 
  2. ^ a b „Manastir Rača 2”. Eparhija žička (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-12-18. 
  3. ^ a b „Posedi manastira Rača na Tari bez zaštite”. Politika Online. Pristupljeno 2023-12-18. 
  4. ^ a b „Srpska arheologija / Serbian Archaeology”. www.arheologija.narod.ru. Pristupljeno 2023-12-18. 
  5. ^ „Sabranja u Eparhiji žičkoj | Srpska Pravoslavna Crkva [Zvanični sajt]”. arhiva.spc.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-12-18. 
  6. ^ Aleksandar (2017-02-08). „Upokojila se u Gospodu monahinja Anastasija (Ristić)”. Eparhija žička (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-12-18. 
  7. ^ Aleksandar (2014-10-13). „Arhijerejska Liturgija u Bajinoj Bašti”. Eparhija žička (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-12-18. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]