Banka

Uredi veze
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

1970

Banka je poslovna organizacija, koja nudi finansijske usluge za profit.[1] Tradicionalne usluge banke uključuju primanje depozita novca, davanje novca iz depozita, procesovanje novčanih transakcija i usluge kreditiranja. Mnoge banke nude podršku finansijskih usluga preduzećima, industrijskim i drugim vrstama kompanija i korporacija, u cilju uvećavanja profita; npr., kreditiranje, paketi osiguranja, razna finansijska ulaganja, podršku u razmjeni tržišnih dobara.[2] U suštini, banka posreduje između finansijski suficitarnih trasaktora, stvarajući sopstvene obaveze prema njima, i finansijski deficitarnih trasaktora i sektora, stvarajući potraživanja od njih. Na obaveze banka daje pasivnu kamatna stopu, a na potraživanja aktivnu. Razlika između aktivne i pasivne kamatne stope predstavlja profit banke.

Pojam Banka potiče od latinske reči banco, koja označava klupu (tezgu, u današnjem smislu šalter). Prva moderna banka, Banka Svetog Đorđa (Casa di Sant Giorgio) je osnovana 1407 god. u Đenovi u Italiji.[3]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Danas banke pružaju raznovrsne usluge, ali one zapravo imaju dva glavna zadatka. Prvi je zadatak primanje uloga od ljudi i čuvanje njihova novca dok im iznova ne zatreba; i drugi, da daju novac u zajam ljudima koji su im za to voljni platiti kamatu. Zbog toga je bankarstvo staro koliko i istorija. U starom Vavilonu, Egiptu i Grčkoj ljudi su se bavili bankarstvom. Hramovi su obično bili mesta gde se ulagao novac. U Rimu je 210. godine pre naše ere objavljena uredba kojom se na Forumu određuje mesto za menjače novca. Međutim, u srednjem veku uzimanje kamata se smatralo grehom, pa su neke zemlje zabranjivale svojim građanima da osnivaju banke. Naravno, neki su se ljudi i dalje time bavili. Tako su u srednjem veku menjači novca u Italiji obavljali svoj posao na ulici, na klupi; klupa se na italijanskom jeziku kaže banco, pa je otuda i došao naziv "banka". Savremeno bankarstvo prvi put se javilo u Veneciji 1587. godine, kada je osnovana Banco di Rialto. Ta je banka primala uloge i dozvoljavala ulagačima da pišu čekove na novac što su ga imali u banci. Godine 1619. Banco del giro preuzela je Banco di Rialto i davala priznanice na uloženo srebro i zlato; te su priznanice upotrebljavane kao novac. Amsterdamska banka, osnovana 1609, takođe je izdavala potvrde koje su upotrebljavane kao "bančin novac". U Engleskoj su zlatari istovremeno bili i bankari sve do 1694. godine, kada je utemeljena Engleska banka, koja je držala monopol na javno bankarstvo u Engleskoj sve do 1825. godine.[4] The most famous Italian bank was the Medici Bank, established by Giovanni Medici in 1397.[5] The oldest bank still in existence is Banca Monte dei Paschi di Siena, headquartered in Siena, Italy, which has been operating continuously since 1472.[6]

Obligacija iz 1852. godine na iznos od 1630 groša cesarskih sa definisanim pravima i obavezama izdavaoca i poverioca

Bankarstvo[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Bankarstvo

Bankarstvo je sistem poslovanja, u čijoj osnovi se nalazi interes. Najvažniji posao banke kao osnovnog subjekta u sistemu bankarstva je interes na zajam - što znači da banka daje novac na zajam na određeno vreme a nakon isteka tog perioda dobija novac nazad uz uvećanu vrednost-kamatu ili interes. Postoji mnogo varijacija ali ovo je suština bankarstva. Banka obavlja i neke sporedne delatnosti (npr. investicione, sponzorske) ali sve one su u funkciji oplođenog novca - za bankara novac koji ne donosi dobit, nego stoji neoplođen, je novac koji gubi vrednost.

Bankarski poslovi[uredi | uredi izvor]

Bankarski poslovi su poslovi koje banke obavljaju po tradiciji ili na osnovu zakonske reglulative. Ti poslovi banke, mogu se podeliti:

  • bilansnim kriterijumom
  • Funkcionalnim kriterijumom
  • po ročnosti

Prema bilansnom kriterijumu bankarski poslovi se dele na:

Po ročnosti bankarski poslovi se dele na:

  • Kratkoročne
  • Srednjoročne
  • Dugoročne

Prema funkcionalnom kriterijumu bankarski poslovi se dele na:

  • poslovi mobilizacije sredstava
  • kreditni poslovi
  • komisioni poslovi
  • sopstveni poslovi

Vrste Banaka[uredi | uredi izvor]

Najstarije banke su bile univerzalnog karaktera, jer su za svoje komintete obavljale sve vrste poslova. Privredni razvoj, naručito trgovine i industrije, uslovio je specijalizaciju banaka. Tako da danas imamo:

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Globalizacija u bankarskoj industriji[uredi | uredi izvor]

U modernom vremenu došlo je do ogromnih smanjenja prepreka globalnoj konkurenciji u bankarskoj industriji. Povećanje telekomunikacija i drugih finansijskih tehnologija, kao što je Blumberg, omogućilo je bankama da prošire svoj doseg širom sveta, jer više ne moraju biti bliski kupci kako bi upravljali svojim finansijama i svojim rizikom. Rast prekograničnih aktivnosti takođe je povećao potražnju za bankama koje mogu pružati različite usluge preko granica različitim nacionalnostima. Međutim, uprkos ovim smanjenjima barijera i rastu prekograničnih aktivnosti, bankarska industrija nije ni približno globalizovana kao neke druge industrije. U SAD, na primer, vrlo malo banaka se čak brine o Rigl-Nilovom zakonu, koji promoviše efikasnije međudržavno bankarstvo. U velikoj većini zemalja širom sveta, tržišno učešće banaka u stranom vlasništvu je trenutno manje od desetine svih tržišnih udela banaka u određenoj državi. Jedan od razloga što bankarska industrija nije u potpunosti globalizovana je da je pogodnije da lokalne banke daju kredite malim preduzećima i pojedincima. S druge strane, za velike korporacije nije važno u kojoj se državi nalazi banka, jer su finansijske informacije korporacije dostupne širom sveta.[7]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Bank of England”. Rulebook Glossary. 1. 1. 2014. Pristupljeno 13. 7. 2018. 
  2. ^ Đukić, Đorđe; Bjelica, Vojin; Ristić, Života (2003). Bankarstvo. Beograd: Ekonomski fakultet. ISBN 978-86-403-0535-8. 
  3. ^ Macesich, George (30. 6. 2000). „Central Banking: The Early Years: Other Early Banks”. Issues in Money and Banking. Westport, Connecticut: Praeger Publishers (Greenwood Publishing Group). str. 42. ISBN 978-0-275-96777-2. doi:10.1336/0275967778. Pristupljeno 12. 3. 2009. „The first state deposit bank was the Bank of St. George in Genoa, which was established in 1407.” 
  4. ^ Hoggson, N. F. (1926) Banking Through the Ages, New York, Dodd, Mead & Company.
  5. ^ Goldthwaite, R. A. Banks, Places and Entrepreneurs in Renaissance Florence, (1995)
  6. ^ Boland, Vincent (12. 6. 2009). „Modern dilemma for world's oldest bank”. Financial Times. Pristupljeno 23. 2. 2010. 
  7. ^ Berger, Allen N; Dai, Qinglei; Ongena, Steven; Smith, David C (1. 3. 2003). „To what extent will the banking industry be globalized? A study of bank nationality and reach in 20 European nations”. Journal of Banking & Finance. 27 (3): 383—415. doi:10.1016/S0378-4266(02)00386-2. Pristupljeno 28. 1. 2016 — preko Google Scholar. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Macesich, George (30. 6. 2000). „Central Banking: The Early Years: Other Early Banks”. Issues in Money and Banking. Westport, Connecticut: Praeger Publishers (Greenwood Publishing Group). str. 42. ISBN 978-0-275-96777-2. doi:10.1336/0275967778. Pristupljeno 12. 3. 2009. „The first state deposit bank was the Bank of St. George in Genoa, which was established in 1407.” 
  • Đukić, Đorđe; Bjelica, Vojin; Ristić, Života (2003). Bankarstvo. Beograd: Ekonomski fakultet. ISBN 978-86-403-0535-8. 
  • Andreades, Andreas Michael. History of the Bank of England (Routledge, 2013)
  • Cameron, Rondo. Banking in the Early Stages of Industrialization: A Study in Comparative Economic History (1967)
  • Cameron, Rondo et al. International Banking 1870–1914 (1992)
  • Cassis, Youssef; Grossman, Richard S.; Schenk, Catherine R., ur. (2016). The Oxford Handbook of Banking and Financial History. New York: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-965862-6. 
  • Feis, Herbert. Europe the World's Banker, 1870–1914 (1930) online
  • Ferguson, Niall. The Ascent of Money: A Financial History of the World (2008).
  • Ferguson, Niall. The House of Rothschild: Volume 2: The World's Banker: 1849-1999 (2000)
  • Grossman, Richard S. Unsettled Account: The Evolution of Banking in the Industrialized World Since 1800 (Princeton University Press; 2010) 384 pages. Considers how crises, bailouts, mergers, and regulations have shaped the history of banking in Western Europe, the United States, Canada, Japan, and Australia.
  • Hammond, Bray, Banks and Politics in America, from the Revolution to the Civil War (Princeton University Press, 1957)
  • Hudson, Peter James. "On the History and Historiography of Banking in the Caribbean." Small Axe 18.1 43 (2014): 22–37.
  • Jaffe, Steven H., and Jessica Lautin. Capital of Capital: Money, Banking, and Power in New York City (Columbia University Press, 2014)
  • Kindleberger, Charles P. – A Financial History of Western Europe ISBN 0415378672
  • Klebaner, Benjamin J. American commercial banking: A history (Twayne, 1990). online
  • Kobrak, Christopher, and Wilkins, Mira, eds. History and Financial Crisis: Lessons from the 20th Century (Routledge, 2014)
  • Komai, Alejandro, and Gary Richardson. "A history of financial regulation in the USA from the beginning until today: 1789 to 2011." in Handbook of Financial Data and Risk Information I (2014): 385+.
  • Lane, Nicholas. "The Fathers of English Banking." History Today (Mar 1953) 3#3 pp 190–199
  • Meltzer, Allan H. A History of the Federal Reserve (2 vol. U of Chicago Press, 2010) on U.S.
  • Michie, Ranald C. British Banking: Continuity and Change from 1694 to the Present (Oxford UP, 2016) 334 pp. online review
  • Murphy, Sharon Ann. Other People's Money: How Banking Worked in the Early American Republic (2017) online review
  • Neal, Larry. "How it all began: the monetary and financial architecture of Europe during the first global capital markets, 1648–1815." Financial History Review (2000) 7#2 pp: 117–140.
  • Rothbard, Murray N., History of Money and Banking in the United States. Full text (510 pages) in pdf format
  • Soyeda, Juichi. A history of banking in Japan
  • Berend, Ivan T. An Economic History of Nineteenth-Century Europe: Diversity and Industrialization (Cambridge University Press. 2012)
  • Berend, Ivan T. An Economic History of Twentieth-Century Europe: Economic Regimes from Laissez-Faire to Globalization (Cambridge University Press, 2006)
  • Bernstein, William J. A Splendid Exchange: How Trade Shaped the World (Atlantic Monthly Press, 2008)
  • Birmingham, David. Trade and Empire in the Atlantic, 1400–1600 (Routledge, 2000).
  • Bowden, Bradley. "Management history in the modern world: an overview." in The Palgrave Handbook of Management History (2020): 3-22.
  • Cipolla, Carlo M. The economic history of world population (1978). online
  • Coggan, Philip. More: A History of the World Economy from the Iron Age to the Information Age (Hachette UK, 2020).
  • Day, Clive. A History of Commerce. New York [etc.]: Longmans, Green, and Co, 1921. online
  • DeLong, J. Bradford. Slouching Towards Utopia: An Economic History of the Twentieth Century (2022) global history with stress on USA.
  • Harreld, Donald J. An Economic History of the World Since 1400 (2016) online 48 university lectures
  • Liss, Peggy K. Atlantic Empires: The Network of Trade and Revolution, 1713–1826 (Johns Hopkins University Press, 1983).
  • Neal, Larry, and Rondo Cameron. A Concise Economic History of the World: From Paleolithic Times to the Present (5th ed. 2015) 3003 edition online
  • North, Douglass C., and Robert Paul Thomas. The rise of the western world: A new economic history (Cambridge University Press, 1973). online
  • Northrup, Cynthia Clark, ed. Encyclopedia of World Trade. Volumes 1-4: From Ancient Times to the Present (Routledge, 2004). 1200pp online
  • Persson, Karl Gunnar, and Paul Sharp. An economic history of Europe (Cambridge University Press, 2015).
  • Pomeranz, Kenneth. The World That Trade Created: Society, Culture, And the World Economy, 1400 to the Present (3rd ed. 2012)
  • Vaidya, Ashish, ed. Globalization: Encyclopedia of Trade, Labor, and Politics (2 vol 2005)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Банка&oldid=27550118”