Božidar Dimitrov
Božidar Dimitrov | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 3. decembar 1945. |
Mesto rođenja | Sozopol, Kraljevina Bugarska |
Datum smrti | 1. jul 2018.72 god.) ( |
Mesto smrti | Sofija, Bugarska |
Univerzitet | Sofijski univerzitet |
Politička karijera | |
Politička stranka | Građani za evropski razvoj Bugarske |
Božidar Dimitrov Stojanov (bug. Божидар Димитров Стоянов; Sozopol, 3. decembra 1945 — Sofija, 1. jul 2018) bio je bugarski istoričar i političar. Bio je direktor Nacionalnog istorijskog muzeja u Sofiji (1994–1998, 2001–2009). Od avgusta 2009. ministar je za Bugare u inostranstvu (bez portfelja).
Porodica
[uredi | uredi izvor]Rođen je u crnomorskom gradu Sozopolu u porodici izbeglica iz turske Istočne Trakije tokom Drugog balkanskog rata. Oženjen je Marijom Kančevom (bug. Мария Кънчева). Imaju jednu kćerku.
Naučno delo
[uredi | uredi izvor]Božidar Dimitrov je napisao knjigu Deset laži makedonizma, u kojoj smatra da je pobio zvaničnu ideologiju Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije o postojanju posebne makedonske nacije u Vardarskoj Makedoniji, različite od bugarske.
Jula 2009. bio je izabran za narodnog poslanika partije GERB.
Izjave
[uredi | uredi izvor]Božidar Dimitrov smatra Srbe i Hrvate praktično jednim narodom, koji govori jednim jezikom - srpskohrvatskim.[1]
Božidar Dimitrov smatra da u BJRM sada žive samo Bugari (posle pitanja jednog gledaoca da li su živeli u 19. veku u Makedoniji samo Bugari), mada se oni tamo drugačije nazivaju i smatra se da većini njih je malo ispran mozak.[2].
Božidar Dimitrov je rekao svojoj gošći, čija knjiga (o Bugarima u Golom Brdu) nije se dopala u Skoplju, da je ovo sjajna ocena - jedna knjiga je vrlo tačna i dobra, u slučajima kada je mišljenje Skoplja, skopskih institucija (univerziteta i akademija) negativno.[3]
Prema Božidaru Dimitrovu su svi skopski istoričari bez izuzetka falsifikatori.
Delo
[uredi | uredi izvor]Napisao je više od 20 monografija:
- „Християнството в българските земи. Български манастири“ (2001)
- „Българите и Александър Македонски“ (2001)
- „Българите — първите европейци“ (2002)
- „България и Папството“ (2002)
- „Аполония Понтика“, издателство Свети Климент Охридски, С. 2004. ISBN 978-954-07-1955-9.
- „Седемте древни цивилизации в България“ (2005)
- „Войните на България за национално обединение“ (2006)
- „Светослав Тертер. Цар на българите (1300—1321)“ (2006)
- „Десетте лъжи на македонизма“, издателство Свети Климент Охридски, S., 2006
- „Десетте лаги на македонизмот“, izd. Blaže Koneski, Strumica (2006)
- „Българската християнска цивилизация и българските манастири“ (2007)
- „Македония — свещена българска земя“ (2007)
- „12 мита в българската история“ (2007)}-
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Pamet Bъlgarska Arhivirano na sajtu Wayback Machine (7. decembar 2009), 5. decembra 2009, 27:57-28:03 : ... sъrbi i hъrvati, koito praktičeski sa edin narod - govorяt na edin ezik; sъrbohъrvatski se nariča
- ^ Pamet Bъlgarska[mrtva veza], 30. januara 2010, 54:21-54:30: - potvъrždava tova, če v Makedoniя po vreme na Vъzraždaneto sa živeli samo bъlgari. (B. D.) - Ama te i sega živeяt samo bъlgari, samo če se naričat drugoяče. I edna golяma čast ot tяh, za sъžalenie po-golяmata čast, sa malko s promiti mozъci.
- ^ Pamet Bъlgarska Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. februar 2010), 13. fevruara 2010, 53:30-53:53: tazi ocenka e blestящa. Knigata znači e mnogo točna ... Kogato imate otricatelno mnenie ot Skopie, skopski institucii imam predvid (dali щe e universitet ili Akademiя na naukite, nяma značenie), tova označava, če knigata Vi e mnogo dobra.