Brdska nahija
Brdska nahija je bila upravna jedinica (nahija) u Knjaževini Crnoj Gori. Obuhvatala je dio istorijske oblasti Brda. U ovu nahiju su spadala dva od sedam brdskih plemena: Bjelopavlići i Piperi. Glavni grad nahije bio je Danilovgrad. Postojala je do 1903. godine, kada je ušla u sastav novostvorene Zetsko-brdske oblasti. Administrativna reforma iz 1910. godine predviđala je da ta oblast bude podjeljena na dva dijela, odnosno na Zetsku oblast i Brdsku oblast, ali to nije sprovedeno u djelo, tako da je Zetsko-brdska oblast ostala do austrougarske okupacije (1916).[1]
Istorijski podaci iz 1895. godine[uredi | uredi izvor]
Granice Ova se nahija nalazi sjeverno od Zetske a u sredini Crne Gore: graniči sa sjevera Nikšićkom nahijom, sa istoka Moračkom i Zetskom; sa juga Zetskom i Katunskom i sa zapada opet Katunskom.
Plemena Ova se nahija dijeli na dva velika plemena: Bjelopavlići i Piperi.
Planine Najveće su planine u ovoj nahiji: Lebršnik, Prekornica, Maganik, Kamenik i Broćnik, a brda su: Velje i Malo Brdo, gdje su bile mnoge bitke sa Turcima.
Ravnice Ovom se nahijom pruža dugačka Bjelopavlićka ravnica kao i omanje Radovče i Kopilje.
Vode Kroz Bjelopavlićku ravnicu teče rijeka Zeta, koja izvire ispod brda Planinice, a postaje u okolini Nikšića; s desne strane ima pritoku rijeku Sušicu. Zeta utiče kod razvalina grada Duklje u Moraču.
Putevi Kroz ovu nahiju načinjen je kolski put, koji je spaja sa Zetskom i Nikšićkom [*] nahijom; ima i konjanički, kojim se ide u manastir Ostrog i drugi preko plemena Zagarača i Lješanske nahije za Rijeku.
Poznata mjesta Glavno mjesto ove nahije jeste Danilov Grad, koji se nalazi na desnoj obali rijeke Zete, preko koje je načinjen veliki Mirkov most. U varoši je osnovna škola, opštinska uprava, telegraf i pošta. Druga je mala varošica Spuž, u kome se nalazi glavna oružnica, osnovna. škola i crkva.
Još su znatna mjesta u ovoj nahiji: Ostrog, gdje se nalaze dva manastira: gornji i donji. U gornjem se nalaze mošti svetoga Vasilija, koji je taj manastir sazidao. Ostrog je sveto mjesto, gdje se osobito o Trojičinu danu skuplja mnogo poklonika od sve tri vjeroispovijedi srpske. U Ostrogu se bio zatvorio veliki vojvoda Mirko Petrović sa dvjesta junaka 1852. godine od navale turske, koja je bila odbijena. Od Ostroga do Spuža bilo je mnogo bojeva 1877. godine, koji se zovu Devet krvavih dana. Ždrebanik je manastir koga su sazidali Nemanjići. Ćelija Piperska isto manastir, koga je sazidao kaluđer sveti Stevan, gdje mu se i sad mošti nalaze. Martinići, gdje je pod upravom vladike Petra I odnijeta velika pobjeda nad Mahmut-pašom Bušatlijom 1796. g.; Maljat u Martinićima, gdje je bio boj sa Turcima 1876. g.; Rogami u Piperima, gdje je naša vojska pobijedila tursku 1876. god.; Velje Brdo, Kolovoz i Rasina Glavica znatni su zbog toga što su se na ovim mjestima događali mnogi [**] bojevi sa Turcima. Na Orjoj Luci nalazi se knjažev dvorac.
Podneblje U ovoj nahiji podneblje je po planinama hladno, a u ravnici je dosta toplo. Zemlja je dobra za obrađivanje i sijanje sviju usjeva, povrća i voća. Ponajviše se sije: kukuruz, pšenica i ječam. Od domaćih životinja drže se goveda, ovce, koze, svinje i konjčad. Po planinama, koje su obrasle gustom šumom ima dosta divljači, a u rijekama ima dosta riba.
Stanovništvo Narod se u ovoj nahiji zanima zemljoradnjom i stočarstvom, a pri tome i ribolovom. Trgovinom i zanatima bavi se vrlo malo, jer još ljudi nisu shvatili njihovu važnost. Način je im življenja neudesan i prost, ali se usavršava i poboljšava.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Ljušić 2001, str. 264-265.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Ljušić, Radoš (2001). Istorija srpske državnosti. 2. Novi Sad: Ogranak SANU.
- Mikavica, Dejan; Vasin, Goran; Ninković, Nenad (2013). Istorija Srba u Crnoj Gori 1496-1918. Novi Sad: Prometej.
- Mikavica, Dejan; Vasin, Goran; Ninković, Nenad (2017). Srbi u Crnoj Gori 1496-1918. Nikšić: Institut za srpsku kulturu.