Budai

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Budai u hramu na Tajlandu

Budai ili Pu-Tai[1][2] (kineski: 布袋; pinjin: Bùdài), ili 布袋 (Hotei) na japanskom,[3] Bố Đại na vijetnamskom, je kinesko božanstvo. Njegovo ime znači "vreća od tkanine,"[3] ovo ime je dobio zbog vreće koju uvek nosi. On se obično identifikuje sa  Maitrejaom, budućim Budom, i njegov lik najčešće se koristi za prikaz Maitreja u Kini.[3] Uvek je prikazan kako se smeje i zato je dobio nadimak na kineskom, Buda koji se smeje (kineski: 笑佛; pinjin: Xiào Fó).[1][3][4] Na zapadu se meša sa Sidarta Gautamom i zato se naziva Debeli buda (kineski: 胖佛; pinjin: Pàng Fó).[5]

Prikazivanje[uredi | uredi izvor]

Hotei, bog sreće

Budai se obično prikazuje kao gojazan, ćelav muškarac, koji nosi ogrtač [1][4][6] i perle za molitvu. Svoje stvari uvek drži u vreći koju nosi.[4] Takođe, često se opisuje kako zabavlja decu ili kako ga deca prate.[3] On se često pojavljuje u kineskoj kulturi i predstavlja zadovoljstvo.[4]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Po kineskoj istoriji, Budai je bio eksentrični Zen monah (kineski; pinjin: chán)[7] koji je živeo u Kini tokom kasnog Liang perioda (907–923 AD). Poreklom je bio iz Džeđanga, a njegovo budističko ime je bilo Kuieci (kineski: 契此; pinjin: qiècǐ, što znači: "obećaj ovo").[2]

Budai se često meša sa istorijskim Budom, Sidarta Gautama,[2][8][9] uprkos različitom načinom prikazivanja. U Indiji, Nepalu i kroz celu jugoistočnu Aziju, Gautama (koji je živeo u 6. veku pre nove ere) je obično prikazan kao visok i vitak, dok se u Kini Budai (koji je živeo u 10. veku nove ere) prikazuje kao nizak i gojazan. [10]

Tradicije koje veličaju Budaia[uredi | uredi izvor]

Crtež koji prikazuje Hoteia
Bo Dai u Ving Trang Pagodi u Vijetnamu

Budizam[uredi | uredi izvor]

Neke budistički tradicije ga smatraju Budom ili bodistavom i često ga identifikuju sa Maitrejaom (Budućim budom).[1][4][6][11]

Njegova identifikacija sa Maitrejaom se pripisuje budističkoj pesmi (kineski: 偈语; piniin: jìyǔ) koju je otpevao pre smrti:[12]

彌勒真彌勒,化身千百億,時時示時人,時人自不識

Maitreja, pravi Maitreja ima milijarde inkarnacija.
Često se prikazuje ljudima;
ali ga oni ne prepoznaju.

Folklor[uredi | uredi izvor]

Budaiu u folkloru se dive zbog njegove sreće, mudrosti i zadovoljstva. Jedno verovanje kaže da trljanje njegovog stomaka donosi sreću.

U Japanu, Hotei je u folkloru jedan od sedam srećnih bogova (Shichi Fukujin) Taoizma.[6]

I Kuan Tao[uredi | uredi izvor]

Statue Budaia u I Kuan Tao svetilištima su se zvale Maitreje.[13] Predviđeno je da će on naslediti Gautama Budu, kao sledeći Buda, i da će pomoći ljudima da shvate suštinu koja povezuje sva bića.

Indijska statua Budaia.

Zen[uredi | uredi izvor]

Glavna priča koja se odnosi na Budaia u Zenu (Chán) je kratak Koan.[14][15] U njemu, Budai je putovao i davao slatkiše siromašnoj deci. Jednog dana, monah je došao do njega i pitao ga: "Šta je smisao zena?" Budai je ispustio svoju torbu. "Kako shvatiti Zen?" Budai je potom uzeo svoju torbu i nastavio svojim putem.[3][14]

Podudaranje sa drugim verskim ličnostima[uredi | uredi izvor]

Angida Arhat[uredi | uredi izvor]

Angida je bio jedan od prvih osamnaest Arhata budizma. Prema legendi, Angida je bio talentovan indijski hvatač zmija, čiji je cilj bio da uhvati zmije otrovnice i da ih spreči da ugrizu prolaznike. Angida bi im uklonio očnjake i pustio ih. Zbog njegove dobrote je bio u stanju da postigne budnost.

U kineskoj umetnosti, Angida se ponekad prikazuje kao Budai (gojazan, nasmejan i noseći torbu).[7]

Pra Sangkajai / Pra Sangkačai[uredi | uredi izvor]

Na Tajlandu, Budai se ponekad meša sa sličnim monahom, Pra Sangkajai ili Sangkačai (tajlandski: พระสังกัจจายน์). Pra Sangkajai je bio budistički Arhat za vreme Bude. Buda ga je hvalio zbog njegovog objašnjavanja Darme na ispravan i razumljiv način.

Jedna priča tajlandskog folklora kaže da je bio tako zgodan, da ga je jednom čak i muškarac želeo za ženu. Da bi izbegao sličnu situaciju, Pra Sangkačai je odlučio da se ugoji. Druga priča kaže da je bio toliko atraktivan da su ga anđeli i muškarci često poredili sa Budom. On je smatrao ovo neprikladnim, pa se maskirao u neprijatno debelo telo.[traži se izvor]

Iako se njihovi prikazi mogu naći u hramovima i na Tajlandu i u Kini, Pra Sankačai se češće prikazuje na Tajlandu, a Budai se češće prikazuje u Kini. Njih dvojica imaju sličan izgled, ali se razlikuju po tome što:

  1. Pra Sankačai ima tragove kose na glavi (kao i Buda), dok je Budai ćelav.
  2. Pra Sangkačai nosi mantil na Teravada budistički način (savijen preko jednog ramena, ostavljajući drugo nepokriveno), dok Budai nosi mantil na kineski način (pokriva obe ruke, ali ostavlja prednji deo gornjeg dela tela otkriven).

U popularnoj kulturi[uredi | uredi izvor]

Napravljnjna je tiki šolja za koktele u obliku Budaia i poslata je kolekcionarski primerak.[16]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Cook, Francis Dojun.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  2. ^ a b v "The Laughing Buddha" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (12. april 2014).
  3. ^ a b v g d đ Leighton, Taigen Dan (1998).  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  4. ^ a b v g d "The Laughing Buddha" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (6. januar 2012).
  5. ^ Peterson, Christopher (July 17, 2012).
  6. ^ a b v "Hotei" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (31. mart 2012).
  7. ^ a b Seo, Audrey Yoshiko; Addiss, Stephen (2010).  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  8. ^ "Colbert tells Dalai Lama he’d better take China seriously" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (6. decembar 2015).
  9. ^ "Fat Buddha, Skinny Buddha, Laughing Buddha".
  10. ^ Asma, Stephen T. (2015).  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  11. ^ Stoneware figure of Budai ('Laughing Buddha') Arhivirano na sajtu Wayback Machine (9. novembar 2015) at British Museum
  12. ^ "Hotei, Pu-Tai, Maitreya, all known as the Laughing Buddha" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. januar 2012).
  13. ^ "Tao Living: Maitreya Buddha" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (12. februar 2008).
  14. ^ a b Hart, Addison Hodges (2014).  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  15. ^ Senzaki 1998
  16. ^ "Tiki Mugs".

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]