Veselin Šljivančanin

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Veselin Šljivančanin
Veselin Šljivančanin
Lični podaci
Datum rođenja(1953-06-13)13. jun 1953.(70 god.)
Mesto rođenjaPalež, kod Žabljaka, FNR Jugoslavija
Profesijavojno lice
Porodica
DecaMlađen Šljivančanin
Vojna karijera
SlužbaJugoslovenska narodna armija
Vojska Jugoslavije
do 2001.
Činpukovnik
Učešće u ratovimaRat u Hrvatskoj

Odlikovanja
Orden za hrabrost Orden narodne armije sa srebrnom zvezdom Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima

Veselin Šljivančanin (Palež, kod Žabljaka, 13. jun 1953) je penzionisani oficir Jugoslovenske narodne armije i Vojske Jugoslavije, jedan od komandanata jugoslovenskih snaga u bici za Vukovar. Haški tribunal ga je proglasio krivim za pomaganje i podržavanje u mučenju hrvatskih zarobljenika u Vukovaru.

Život[uredi | uredi izvor]

Završio je srednju školu u Sarajevu i Vojnu akademiju u Beogradu. Pohađao je štapsku školu taktike i kurs vojne policije u Pančevu.

Bio je šef grupe za obezbeđenje Veljka Kadijevića. Na Kadijevićev predlog postavljen je za načelnika bezbednosti Gardijske brigade. Od septembra 1991. učestvuje u bici za Vukovar. Bio je operativni komandant snaga JNA u poslednjoj fazi opsade Vukovara. Tada je imao čin majora. Po okončanju bitke unapređen je u čin potpukovnika. Bio je komandant Pete motorizovane brigade podgoričkog korpusa Vojske Jugoslavije.

Haški tribunal ga je optužio 7. novembra 1995. zajedno sa Milom Mrkšićem i Miroslavom Radićem (Vukovarska trojka) kao i sa ondašnjim gradonačelnikom Vukovara Slavkom Dokmanovićem. Šljivančanin se tereti da je odgovoran za masovno ubistvo na Ovčari. Početkom 1996. unapređen je u čin pukovnika. Na Vojnoj akademiji u Beogradu predavao je taktiku. Penzionisan je oktobra 2001.[1] Uhapšen je u Beogradu 13. juna 2003. godine a u Haški tribunal je izručen 1. jula. Suđenje je počelo oktobra 2005. godine.

Dana 27. septembra 2007, sudsko veće Haškog tribunala nepravnosnažno je osudilo Šljivančanina na pet godina zatvora za pomaganje i podržavanje mučenja hrvatskih zarobljenika na farmi Ovčara, 20. novembra 1991, a oslobodilo krivice za ubistvo.[2] Pošto je u istražnom zatvoru proveo preko 4 godine, sud ga je u decembru 2007. prevremeno oslobodio.[3][4] Odlukom Žalbenog veća Haškog tribunala kazna Veselinu Šljivančaninu je 5. maja 2009. povećana na 17 godina.[5]

Tribunal u Hagu je 8. decembra 2010. doneo novu presudu kojom je kazna smanjena na 10 godina, što je bio prvi put da apelaciono veće, posle vanrednog preispitivanja, poništi svoju prethodnu pravosnažnu presudu. Šljivančanin je proglašen krivim za pomaganje i podržavanje u mučenju tih zarobljenika. Nakon izdržane dve trećine kazne Haški sud je oslobodio Veselina Šljivančanina 7. jula 2011. godine.[6]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]