Pređi na sadržaj

Vitovnica

Koordinate: 44° 22′ 38″ S; 21° 31′ 49″ I / 44.3772° S; 21.5303° I / 44.3772; 21.5303
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Vitovnica
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugBraničevski
OpštinaPetrovac na Mlavi
Stanovništvo
 — 2011.Rast 246
Geografske karakteristike
Koordinate44° 22′ 38″ S; 21° 31′ 49″ I / 44.3772° S; 21.5303° I / 44.3772; 21.5303
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina428 m
Vitovnica na karti Srbije
Vitovnica
Vitovnica
Vitovnica na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj012
Registarska oznakaPT

Vitovnica je naselje u Srbiji u opštini Petrovac na Mlavi u Braničevskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 246 stanovnika. Vitovnica je rodni kraj poznatog srpskog duhovnika arhimandrita Tadeja.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Navodi se 1867. godine da parohiju Vitovnicu čine, pored istoimenog sela sa 77 kuća i Meljnica (sa 260 kuća), Stamnica (sa 210) i Bistrica (sa 122). Što ukupno čini tada 669 kuća. Za mesto se kaže da je pretežno naseljeno Vlasima, poput i drugih u okolini. Zemlja je neplodna zvana laporača. Živi se od šume koju seljaci seku i prodaju nekontrolisano. Filoksera je pre 1895. godine uništila tamošnje vinograde.[1]

Novembra 1902. godine od opštine Stamnice, nastale su razdvajanjem dve - Stamnica i Vitovnica. Bilo je to po želji njegovih stanovnika.[2] Vitovnica je imala u to vreme skoro 500 stanovnika. Poštar seoski Petar Lalić je svakodnevno prenosio pola veka (1934) poštu između Vitovnice i 11 kilometara udaljenog Petrovca (na Mlavi).[3]

Škola koju je 1861. godine podigao istoimeni manastir, je pre 1896. godine bila zatvorena (između 1860-1870).[4] Zatim je ponovo proradila škola, u kojoj je 1881. godine postavljena kao privremena "učiteljka" Persida Janković. Zatvorena je škola 1880. godine kao "najgora" u srezu. Ministar je po zatvaranju škola premeštao učitelje odatle, a dolazili su nezvanično oboleli učitelji i tu im je bilo pribežište.[5] Postavljen je 1892. godine za učitelja sva četiri razreda Velimir Pavlović, i tu ostao do 1893. godine. Umro je mesni učitelj Milić Simović početkom 1894. godine, tri meseca kasnije i njegov kolega Mihailo Ilić. Umesto Ružice Popović, koleginica Jelisaveta Bukvić dolazi u mesto 1896. godine, a Zorka Todorović predaje drugom razredu u Vitovnici 1898. godine. Nova vitovnička škola je otvorena 1904. godine, zaslugom predsednika opštine Dragutina Jankovića.[6] Godine 1904. prvo radi manastirski iguman Metodije Mihajlović. Vitanovačku decu je do 1906. godine učio Sava Dimitrijević. U školi 1906. počinje da radi Dušan Kostrešić, "turski podanik" iz mesta Šljegotin u Bosni. Učitelj Dušan 1907. godine postaje stalni, a napušta katedru pred rat 1914. godine.

Crkva pravoslavna je posvećena prazniku Velika Gospojina, kada se oko nje održava sabor.[7]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Vitovnica živi 148 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 54,6 godina (52,0 kod muškaraca i 57,1 kod žena). U naselju ima 71 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,35.

Stanovništvo u ovom naselju veoma je nehomogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[8]
Godina Stanovnika
1948. 535
1953. 522
1961. 467
1971. 425
1981. 352
1991. 319 244
2002. 167 263
2011. 246
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[9]
Vlasi
  
76 45,50%
Srbi
  
67 40,11%
Rumuni
  
1 0,59%
Makedonci
  
1 0,59%
nepoznato
  
2 1,19%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Težak", Beograd 1895. godine
  2. ^ "Policijski glasnik", Beograd 1902-1903. godine
  3. ^ "Pravda", Beograd 1934. godine
  4. ^ "Prosvetni glasnik", Beograd 1896. godine
  5. ^ "Prosvetni glasnik", Beograd 1899. godine
  6. ^ "Prosvetni glasnik", Beograd 1904. godine
  7. ^ "Glasnik društva srpske slovesnosti", Beograd 1867. godine
  8. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  9. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  10. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]