Vukmanovac

Koordinate: 43° 50′ 04″ S; 21° 09′ 23″ I / 43.8345° S; 21.1565° I / 43.8345; 21.1565
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Vukmanovac
Panorama mesta
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPomoravski
OpštinaRekovac
Stanovništvo
 — 2011.Pad 358
Geografske karakteristike
Koordinate43° 50′ 04″ S; 21° 09′ 23″ I / 43.8345° S; 21.1565° I / 43.8345; 21.1565
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina283 m
Vukmanovac na karti Srbije
Vukmanovac
Vukmanovac
Vukmanovac na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj035
Registarska oznakaJA

Vukmanovac je naselje u Srbiji u opštini Rekovac u Pomoravskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 358 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Do Drugog srpskog ustanka Vukmanovac se nalazio u sastavu Osmanskog carstva. Nakon Drugog srpskog ustanka Vukmanovac ulazi u sastav Kneževine Srbije i administrativno je pripadao Jagodinskoj nahiji i Levačkoj knežini[1] sve do 1834. godine kada je Srbija podeljena na serdarstva.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Vukmanovac živi 413 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 49,8 godina (47,4 kod muškaraca i 52,0 kod žena). U naselju ima 183 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,61.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 968
1953. 974
1961. 825
1971. 761
1981. 767
1991. 630 572
2002. 477 576
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
475 99,58%
Crnogorci
  
1 0,20%
nepoznato
  
0 0,0%
Vukmanovac u popisima Jagodinske nahije — od 1818. do 1829.[1]
Godina popisa 1818. 1819. 1820. 1821. 1822. 1823. 1824/25. 1825. 1826. 1827. 1828. 1829.
Kuće 40 39 39 40 39 39 44 45 48 48 46 48
Poreske glave* - 46 54 53 54 54 59 60 59 58 57 56
Aračke glave** 104 115 106 119 123 126 135 139 144 141 146 144
*Poreske glave = Oženjeni muškarci | ** Aračke glave = Muškarci od 7 do 70 godina


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

  • Leposava Mijušković (1882-1910), socijalistikinja i književnica, smatra se prvom srpskom autorkom koja je pisala prozu sa lezbejskim motivima.[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Popović, Ljubodrag. Zoran Marković, ur. Jagodinska nahija, knjiga prva 1815 —1823 (PDF). Jagodina: Istorijski arhiv Jagodina. ISBN 86-902609-5-1. Pristupljeno 12. 7. 2012. 
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 
  5. ^ „Leposava Mijušković: Lezbejska proza iz Jagodine pre sto godina”. B92.net (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2021-05-24. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]