Goražde
Goražde | |
---|---|
![]() Panorama Goražda | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Entitet | ![]() |
Kanton | ![]() |
Grad | Goražde |
Stanovništvo | |
— 2013. | ![]() |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43°39′58″ SGŠ; 18°58′33″ IGD / 43.66616° SGŠ; 18.97586° IGDKoordinate: 43°39′58″ SGŠ; 18°58′33″ IGD / 43.66616° SGŠ; 18.97586° IGD |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 73000 |
Pozivni broj | 038 |
Goražde je gradsko naselje i sjedište istoimenog grada u istočnom dijelu Federacije Bosne i Hercegovine, sa oko 21 hiljadom stanovnika, uglavnom Bošnjaka (Muslimana). To je i glavni grad Bosansko-podrinjskog kantona.
Geografija[uredi | uredi izvor]
![]() | Ovaj odeljak treba proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 345 metara, u gornjem toku reke Drina koja ovde odstupa od svog generalnog pravca ka severu i teče prema severoistoku. Goražde je okruženo šumovitim brdima i planinama. Vrh Sjenokos u blizini grada visok je 960 metara. Nešto dalje ka zapadu je vrh Oštro, visine 1.016 metara, koji pripada planini Jahorini.
Područje opštine je prirodno središte Gornje-drinske regije između Foče, Čajniča, Rogatice, Pala, Rudog i Višegrada. Ovaj brdsko - planinski kraj odlikuje se blagom klimom sa dosta padavina tokom cele godine. Pašnjaci i livade su pogodne za stočarstvo, a doline i blage padine uz Drinu, Štalu i Podgranjensku reku, Osanicu i Ocku pružaju dobre uslove za ratarstvo i voćarstvo. [1]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Srednji vijek[uredi | uredi izvor]
U srednjem vijeku Goražde je bilo živo i znamenito mjesto, a kroz njega je vodio put za Pljevlja. Pripadao je tadašnjoj župi Budimlje. Kao trgovačko središte i gradsko naselje Goražde se pominje 1379. godine. Kao utvrđeni grad Goražde se pominje 1444. godine.[1] Blizu Goražda nalazio se grad Sandalja Hranića Samobor koji je danas u sastavu opštine Novo Goražde. Trg Goražde bio je svojina Sandalja Hranića. Pored Goražda na Drini nalazio se kameni most koji je 1568. sagradio budimcki paša Mustafa.[2] Ovde je u 16. vijeku postojala Goraždanska štamparija. Tu je 1521. godine štampan Goraždanski psaltir.
Prvi svetski rat[uredi | uredi izvor]
U Prvom svetskom ratu, crnogorske trupe zauzele su Goražde 15. septembra 1914. godine.[3]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Nacionalni sastav stanovništva — grad Goražde, popis 1991.[uredi | uredi izvor]
Ukupno: 37.505[4]
- Muslimani — 26.316 (70,16%)
- Srbi — 9.844 (26,24%)
- Jugosloveni — 776 (2,07%)
- Hrvati — 83 (0,2%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato — 486 (1,29%)
Gradovi pobratimi[uredi | uredi izvor]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Heleta, Nikola (1999). Teror nad Srbima u Goraždu. Beograd: Svet knjige. str. 9. ISBN 8673960126.
- ^ Full text of "Godišnjica Nikole Čupića"
- ^ Politika, br. 3.814 od petka 5. septembra 1914., naslovna strana
- ^ Republika Srbija, Republički zavod za statistiku. „Objavljene publikacije - Popis stanovništva u SR BiH 1991. godine” (PDF). Pristupljeno 3.februar 2021. Proverite vrednost paramet(a)ra za datum:
|access-date=
(pomoć)
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
![]() |
Goražde na Vikimedijinoj ostavi. |
- [1],Trgovački centri i putevi, stavka 47
- Zvanični veb-sajt
- Gugl satelitska mapa (Maplandia)
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Patrola od Beograda do Herceg Novog preko Goražda, SAT RTS - Zvanični kanal