Pređi na sadržaj

Gračac (Vrnjačka Banja)

Koordinate: 43° 38′ 42″ S; 20° 50′ 05″ I / 43.6450° S; 20.8347° I / 43.6450; 20.8347
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gračac
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugRaški
OpštinaVrnjačka Banja
Stanovništvo
 — 2011.Pad 1833
Geografske karakteristike
Koordinate43° 38′ 42″ S; 20° 50′ 05″ I / 43.6450° S; 20.8347° I / 43.6450; 20.8347
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina264 m
Gračac na karti Srbije
Gračac
Gračac
Gračac na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj036
Registarska oznakaVB

Gračac je naselje u Srbiji u opštini Vrnjačka Banja u Raškom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1833 stanovnika.

Čine ga dve fizionomske celine: Donji i Gornji Gračac. Nalazi se u dolini Zapadne Morave, i pruža se do padina planine Goč. Od Vrnjačke Banje je udaljeno oko 10 km.

Kroz atar sela prolaze značajne saobraćajne komunikacije, magistralni put Kraljevo-Kruševac, kao i železnička pruga Požega-Stalać. Broj zadnje pošte je 36215, Podunavci, Srbija. Površina seoskog atara iznosi 3411 hektara (34,11 km²).

Seoska crkva nosi ime Svetog Save, a seoska slava je Sveta Trojica. Selo je ekonomski nerazvijeno i u fazi demografske starosti.

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Po određenim istoriografskim podacima, najraniji pravoslavni religijski objekat, koji je postojao na mestu današnje crkve, potiče iz 12. veka. Toponim Gračac je nastao od reči Gradac (grad, utvrđenje). Prema istoričaru Milanu D. Sotiroviću, na teritoriji današnjeg sela se još u doba rimskog carstva razvilo naselje, približno u 2. veku, upravo oko vojnog utvrđenja, duž puta (via militaris) Beograd-Niš, koji je u to vreme prolazio tom teritorijom. Ovu teoriju donekle potkrepljuje i otkriće ostataka temelja objekta, na mestu Ćelije, u gornjem delu sela, koga je Feliks Kanic označio kao rimski kastrum. Najstariji arehološki nalaz u selu je mermerna ploča sa latinskim natpisom, nađena na seoskom groblju, pored crkve, neposredno pred Balkanske ratove. Ploča je poslata za Beograd, ali joj se posle Prvog svetskog rata gubi svaki trag. Gračac je bio pod turskom vlašću do 1833. godine, a turski naziv Kurilovo je nosio i tokom 19. veka. Postoji mogućnost da je selo Bivoljak, pomenuto u više turskih deftera tokom 16. veka zapravo Gračac. Naziv Gračac je uveden krajem 19. veka. Ove, a i detaljnije podatke o istoriji sela Gračac, Milan D. Sotirović, objavio je 1996. godine u delu Vrnjačka Banja i okolina u publikaciji Narodne biblioteke Dr Dušan Radić, Vrnjačka Banja.[1]

Demografija

[uredi | uredi izvor]

U naselju Gračac živi 1600 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,5 godina (40,5 kod muškaraca i 42,4 kod žena). U naselju ima 652 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,08.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 2.395
1953. 2.386
1961. 2.277
1971. 2.129
1981. 2.012
1991. 2.045 1.983
2002. 2.011 2.059
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
1.851 92,04%
Romi
  
124 6,16%
Crnogorci
  
18 0,89%
Jugosloveni
  
7 0,34%
Makedonci
  
4 0,19%
Slovenci
  
1 0,04%
Muslimani
  
1 0,04%
nepoznato
  
3 0,14%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Aleksić Čevrljaković, Marija (2012). „Crkva Sv. Save u Gračacu: arheologija i istorija”. Naša prošlost. 13: 129—130. 
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]