Dimitrija Čupovski

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dimitrija Čupovski
Dimitrija Čupovski
Datum rođenja(1878-11-08)8. novembar 1878.
Mesto rođenjaPapradište kod Velesa, Osmansko carstvo, danas Severna Makedonija
Datum smrti29. oktobar 1940.(1940-10-29) (61 god.)
Mesto smrtiLenjingrad, Sovjetski Savez

Dimitrija Čupovski (Papradište kod Velesa, 8. novembar 1878 — Lenjingrad, 29. oktobar 1940) bio je makedonski pisac i leksikograf.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Dimitrija je rođen u selu Papradište u Osmanskom carstvu. Prije njegovog rođenja, albanski razbojnici su mu ubili oca. Kada je imao deset godina, njegovo selo je spaljeno i cjelokupna njegovo poradica se preseila u Kruševo, rodno mjesto njegove majke. Nakon učenja molerskog zanata, njegov brat i on odlaze u Sofiju u potrazi za poslom. U prijestolnici novoosnovane Kraljevine Bugarske Čupovrski je radio tokom dana, a noću je pohađao škole koje su organizovali Damjan Gruev, Petar Pop Arsov i ostali učesnici.

Kasnije svoje obrazovanje nastavlja u Beogradu, i u Sankt Peterburgu. Probugarski revolucionar Hristo Šaldev, koji je tada živeo u Sankt Peterburgu, opisao je Dimitrija kao osobu sa proruskim stavovima. Prema Šaldevu, članu Tajnog makedonsko-jedrenskog kruga u Sankt Peterburgu i VMRO, glavni ideolozi pod čijim uticajem je bio Čupovski su srpski profesori Stojan Novaković, Jovan Cvijić i Aleksandar Belić.[1] Novaković je posebno koristio svoju diplomatsku ulogu u Sankt Peterburgu kako bi svoje ideje sproveo u djelo, kroz svoju podršku Makedonskom naučnom i književnom društvo, osnovanom u Sankt Peterbugru 1902. godine i makedonskim članovima kao što je Čupovski.[2][3]

Mapa Makedonije prema Dimitriju Čupovskom

Kada je Čupovski 1905. godine pokušao da organizuje prvi „Panmakedonski kongres” u |Velesu, bio je izbačen iz grada po naređenju logalnog komandanta VMRO Ivana Naumova[4][5] uz prijetnje smrću zbog svojih promakedonskih i antiburgarskih ideja.[6] Blaže Ristovski tvrdi da se to desilo zbog intriga lokalnog mitropolita i aktivnosti Šaldeva, koji je opisao Čupovskog kao srpskog špijuna,[7] ali je na kraju, u svojim memoarima, predstavio pismo od Čupovskog, napisano 1904. godine, u kome on piše protiv „srpske propagande u Makedoniji i njenog destruktivnog uticaja na ljude”.[8] Neki bugarski istraživači takođe pretpostavljaju da je Čupovski bio marginalna figura i srpski špijun u službi ruskog ministarstva spoljnih poslova.[9][10]

Nakon izbijana Prvog balkanskog rata i oslobađanja Makedonije, Čupovski je 17. novembra stigao u Sofiju, gdje sa sastao sa dijelom makedonske emigracije, ali bez većih uspijeha. U Skoplje je stigao 4. decembra gdje je ostao u kući svog strica i takođe se sastao sa nekim lokalnim građanina. Ovaj pokušaj da ih ubijedi u svoja promakedonske ideje je propao i bio je odbačen.[11] Što iz straha, što iz nekih ranijih ubeđenja koja su bila nametnuta stanovništvu sa sve tri strane, mada je i kod dobrog dela ljudi nailazio na razumevanje. Međutim, ubeđen u svoja načela i svoje ideje Dimitrija sa svojim prijateljem Petrom Pop Arsovim odlaze u London i Pariz. Tamo su pisali članke o makedonskoj državnosti i o svim karakterima prethodnog rata na Balkanu i kakav je uticaj ostavio na stanovništvo Makedonije. Tada Čupovski objavljuje i prvu kartu Makedonije u boji, na makedonskom jeziku „Karta Makedonija”. Pored karte, Čupovski je objavio i članke „Makedonski narodnici” i „Memorandum na Makedoncite” marta 1913. godine. Sva tri članka, Čupovski šalje Londonskoj konferenciji i ruskom pečatu radi boljeg upoznavanja sa makedonskim problemom i željom Makedonaca za slobodu Makedonije. 7. juna bio je potpisan i „Memorandum na Makedoncite” koji je bio poslat i vladama balkanskih dražava. Memorandum, koji je neka vrsta prvog javnog nastupa pred svetskom publikom, izlaže i ističe borbu Makedonaca za njihovu slobodu i nezavisnu državu, naglašavajući učešće Makedonaca u Prvom balkanskom ratu kao jednaku ratničku stranu.[12] Nešto kasnije pojavljuje se i novina „Makedonski Glas” koja je bila štampana u 11 broja na ruskom jeziku. I kao takva važan je istorijski arhiv za borbu makedonske nacionalne slobode. [13]

Kada je otišao za Veles, gdje je organizovao Panmakedonsku konferenciju, koja je defakto bila sastanak na kome su prisustvovali neki lokalni revolucionarni iz lijevog kruga VMRO. Čupovski ih je ubijedio da pošalju predstavnike na Londonsku konferenciju u pokušaju da ostvare teritorijalni integritet Makedonije, ali je na kraju taj pokušaj bio neuspješan. Nakon toga se Čupovski iz Makedonije vratio u Sankt Peterburg, gdje je iniciorao slanje memoranduma o autonomiji Makedonije Velikim silama i drugim zemljama Balkanskog saveza.[14] Nakon balkanskih ratova i srpskog osvajanja Vardarske Makedonije Čupovski je izložio svaki detalj srpske akcije u Makedoniji i svaki zločin koji je uslijedio.[15][16]

Dimitrija Čupovski preminuo je u Lenjingradu (Sankt Peterburg), 29. oktombra 1940. godine. Na sahrani je bio prekriven zastavom makedonske kolonije, a na krstu njegov sin je ispisao:

„Borac za pravo i slobodu makedonskog naroda”

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Extracts from the memoirs of Hristo Shaldev, Macedonian revolutionary (1876–1962), Macedonian Patriotic Organization "TA" (Adelaide, Australia, 1993), 2. The Slav Macedonian Student Society in St. Petersburg.
  2. ^ Aleksov, Bojan (2011). „One hundred years of Yugoslavia: The vision of Stojan Novaković revisited”. Nationalities Papers. 39 (6): 997—1010. S2CID 162357409. doi:10.1080/00905992.2011.619180. 
  3. ^ Jolanta Sujecka (2002). The national idea as a research problem Problems in European civilization. Instytut Slawistyki (Polska Akademia Nauk). str. 279. ISBN 978-83-86619-49-8. 
  4. ^ Diana, Mishkova (2009). We, the People: Politics of National Peculiarity in Southeastern Europe. Central European University Press. str. 132—133. ISBN 978-963-9776-28-9. 
  5. ^ Ristovski, Blaže (1966). Vardar: naučno-literaturno i opštestveno-političko spisanie na K. P. Misirkov. Skopje. str. 34. 
  6. ^ The Past in Question: Modern Macedonia and the Uncertainties of Nation, Keith Brown. . Princeton University Press. 2003. str. 270. ISBN 978-0-691-09995-8 https://books.google.com/books?id=48NyoQdOWH0C&pg=PA270&dq=cupovski+serbian&hl=bg&sa=X&ei=Oq9LVLOiCqahyAOCt4D4Bw&ved=0CCoQ6AEwAg#v=onepage&q&f=false.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  7. ^ Blaže Ristovski, Stoletija na makedonskata svest, Skopje: Kultura, 2001, p. 35
  8. ^ Extracts from the memoirs of Hristo Shaldev: 2. The Slav Macedonian Student Society in St. Petersburg, Macedonian Patriotic Organization "TA" (Adelaide, Australia, 1993), p. 17.
  9. ^ Historical Dictionary of the Republic of Macedonia, Dimitar Bechev. . Scarecrow Press. 2009. str. 52. ISBN 978-0-8108-6295-1 https://books.google.com/books?id=ilGfCIF4Ao4C&pg=PA52&dq=historical+dictionary+macedonia+dimitrija&hl=bg&sa=X&ei=1-1qVOHjJ-W5ygORtILICg&ved=0CCAQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  10. ^ Cъrnušanov, Kosta (1992). Makedonizmъt i sъprotivata na Makedoniя sreщu nego. Sofiя: Univ. izd. "Sv. Kliment Ohridski". str. 82. 
  11. ^ Cъrnušanov 1992.
  12. ^ Ristovski, Blaže . Makedonija i makedonskata nacija (na jeziku: makedonski). Skopje: Detska Radost. 1995. ISBN 978-9989-30-057-8. str. 251—252, 254.
  13. ^ Memorandum za nezavisnost na Makedonija od 1 mart 1913 godina
  14. ^ The Balkan Wars in the Eyes of the Warring Parties: Perceptions and Interpretations, Igor Despot, iUniverse. . 2012. str. 242. ISBN 978-1-4759-4703-8 https://books.google.com/books?id=ZIbtG7w_rSUC&pg=PA242&lpg=PA242&dq=cupovski+veles+london&source=bl&ots=Rl_Xil5YNg&sig=HCFJGYLCQUqYHIeGVgK9f8Vjz1I&hl=bg&sa=X&ei=8CtrVM3aMsjOygOtjYHAAQ&ved=0CFsQ6AEwCA#v=onepage&q&f=false.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  15. ^ Čupovski noted the concise number of victims of the Serbian massacres against the Macedonians: "Serbian terror", MAKEDONSKIЙ GOLOSЪ, No. 8, (December 22, 1913), pp. 15
  16. ^ Čupovski about the Serbian vandalism against the Macedonian cultural heritage: "They are worse than the Turks". – MAKEDONSKIЙ GOLOSЪ, No. 1, (June 9, 1913), [http://bp0.blogger.com/_NzpNBfJxkY8/RtLW6nNCI6I/AAAAAAAAAkk/VFei31wyaG8/s1600-h/scan0023.jpg pp. 23]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Dimitrija Čupovski na Vikimedijinoj ostavi.


Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Димитрија_Чуповски&oldid=27392112”