Dimitrije Đorđević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dimitrije Đorđević
Lični podaci
Datum rođenja(1922-02-27)27. februar 1922.
Mesto rođenjaBeograd, Kraljevina SHS
Datum smrti5. mart 2009.(2009-03-05) (87 god.)
Mesto smrtiSanta Barbara, SAD
Naučni rad
UčeniciMilan St. Protić
Mile Bjelajac

Dimitrije Đorđević – Mita (Beograd, 27. februar 1922Santa Barbara, 5. mart 2009) bio je srpski istoričar, univerzitetski profesor i akademik.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Njegov deda po majci je general i ministar vojni Kraljevine Srbije Mihailo Rašić. U trenutku nemačkog napada na Kraljevinu Jugoslaviju u Aprilskom ratu 1941. godine, bio je student Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Pridružio se Jugoslovenskoj vojsci u Otadžbini generala Dragoljuba Draže Mihailovića. Nemci su ga zarobili i sproveli u koncentracioni logor Mauthauzen-Gusen.

Nakon rata se vratio u Jugoslaviju, gde je na vlast došla Komunistička partija. Brzo je uhapšen kao bivši pripadnik JVuO. Po izlasku iz zatvora je nastavio studije na Univerzitetu u Beogradu, kod Vasa Čubrilovića, nekadašnjeg pripadnika Mlade Bosne i predratnog političara, koji je u međuvremenu postao blizak komunistima.

Đorđević je doktorirao 1962. godine. Od 1970. godine je radio kao profesor evropske istorije na Univerzitetu Kalifornije u Santa Barbari. Među njegovim postdiplomcima bili su Milan St. Protić i Mile Bjelajac.

Za člana van radnog sastava Srpske akademije nauka i umetnosti je izabran 1985. godine.

Pošto je penzionisan, napisao je autobiografsko delo „Ožiljci i opomene“, u kojem se bavi svojim životom u Drugom svetskom ratu.

Preminuo je 5. marta 2009. godine u Santa Barbari.

Odabrana dela[uredi | uredi izvor]

  • Đorđević, Dimitrije (1983). „U senci Austro-Ugarske”. Istorija srpskog naroda. knj. 6, sv. 1. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 95—134. 
  • Đorđević, Dimitrije (1983). „Sučeljavanje sa Austro-Ugarskom”. Istorija srpskog naroda. knj. 6, sv. 1. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 135—173. 
  • Đorđević, Dimitrije (1983). „Na početku razdoblja ratova”. Istorija srpskog naroda. knj. 6, sv. 1. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 174—207. 
  • Đorđević, Dimitrije (1994). „Ožiljci i opomene“. Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]