Dobrivoje Božić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dobrivoje Božić
Datum rođenja(1885-12-23)23. decembar 1885.
Mesto rođenjaRaškaKraljevina Srbija
Datum smrti13. oktobar 1967.(1967-10-13) (81 god.)
Mesto smrtiBeogradSFRJ
Potpis

Dobrivoje Božić (Raška, 23. decembar 1885Beograd, 13. oktobar 1967) bio je srpski mašinski inženjer, pronalazač i konstruktor prve savremene vazdušne kočnice za železnička vozila.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Detalj rasporednika vazdušne kočnice „Božić“ sa polugom za promenu kočionih sila prema opterećenju, Čehoslovačke železnice.

Dobrivoje Savatija Božić rođen je u Raškoj, 23. decembra 1885. godine. Maturirao je u Kragujevačkoj gimnaziji 1904. godine. Studirao je na Visokoj tehničkoj školi u Karlsrueu i Drezdenu. Jedan od profesora mu je bio i Rudolf Dizel. Nakon završenih studija 1911. godine vratio se u Srbiju.[1]

Inženjerski rad[uredi | uredi izvor]

Svoje prvo zaposlenje dobio je u železničkoj radionici u Nišu. Odmah je i započeo istraživački rad na temu kočenja železničkih vozila. Zbog Prvog svetskog rata, privremeno je prekinuo svoja istraživanja. Nastavio ih je nakon rata, radeći u Kraljevu, Beogradu i Zagrebu.[1][2][3]

Godine 1922. u američkom patentnom zavodu je registrovano njegovo rešenje kočionog sistema vozova sa kompresovanim vazduhom.[4] Njegov izum je poznat pod imenom kočnice Božić. Kočnica radi na principu zbijenog vazduha i prva je u svetu prilagodila kočnu silu težini voza.[1] I moderne današnje kočnice su usavršene verzije Božićeve kočnice. Ministar saobraćaja Kraljevine SHS odlučio je u septembru 1922. da se kočnice primenjuju na našim železnicama, počevši od "nekoliko stotina teretnih i sedam stotina putničkih" koje su na osnovu reparacija poručene iz Nemačke.[5] konstruisao je tri tipa kočnica: za putnički saobraćaj, teretni saobraćaj i mešoviti tip. Internacionalna unija železnica je 1928. godine pirznala da je njegovo rešenje nadmašilo sva dotadašnja i prihvatila ga je. Prvo su ovaj sistem uvele Čehoslovačka, Švajcarska i Alzas-Lorena.[1]

Bio je akcionar Mataruške Banje, njegov otac Savatije je izabran za predsednika upravnog odbora.[6][7]

Emigracija[uredi | uredi izvor]

Za vreme Drugog svetskog rata Dobrivoje i njegova supruga Radmila, prebegli su sa sinom Draganom (rođen 1935) u Kanadu. Pošto je, nakon odlaska preko okeana proglašen za izdajnika, državna vlast je Dobrivoju Božiću oduzela svu imovinu. Godine 1950. u kanadskom mestu Vindzor rođen im je sin Branko (Robert) Božić. Dobrivoje i Radmila su se razveli nedugo nakon rođenja drugog sina.

Dobrivoje je ostao na američkom kontinentu sve do 1964. godine kada se vratio u Beograd. Tu je i preminuo, 13. oktobra 1967. godine.

Porodična kuća[uredi | uredi izvor]

Porodica Božić je do emigracije živela u porodičnoj kući u Krunskoj 69 u Beogradu. Nakon dolaska Nemaca, porodica je proterana da živi u podrumu vile. Božići su, osim sina, imali i ćerku Vesnu koja je umrla 1941. od upale slepog creva.

Nakon što je Dobrivoje Božić proglašen za idajnika, oduzeta im je sva imovina, među kojom i porodična kuća. Kućom trenutno raspolaže opština Vračar, a u njoj se nalazi sedište Demokratske stranke.[8] Tokom 2014. godine završen je postupak restitucije i vila je vraćena naslednicima.[9][10]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Srpski biografski rečnik. Knj. 1, A-B. Novi Sad: Matica srpska. 2004. str. 654. ISBN 86-83651-49-5. 
  2. ^ Dobrivoje S. Božić - izumitelj savremenog sistema kočenja voza : tematski zbornik (PDF). Kraljevo: Fakultet za mašinstvo i građevinarstvo Univerziteta u Kragujevcu. 2016. Pristupljeno 1. 2. 2020. 
  3. ^ Dobrivoje Božić - pronalazač prve savremene kočnice / Slobodan Rosić. - U: Pinus zapisi. 2/1995 / [urednik Vladimir B. Šolaja]. - Beograd : Zajednica tehničkih fakulteta Univerziteta : Muzej nauke i tehnike : Lola institut, 1995. - (Serija Putevima inženjerstva u Srbiji (i u Srba) - Pinus zapisi ; 2). -. ISBN 978-86-82407-01-0.. - 2 (1995), str. 103-110
  4. ^ Compressed-air continuous brake system for passenger or freight trains, Pristupljeno 2. 4. 2013.
  5. ^ "Politika", 26. sept. 1922, str. 3
  6. ^ "Vreme", 4. apr. 1937, str. 5. digitalna.nb.rs (vidi sledeći link za demanti)
  7. ^ "Vreme", 9. apr. 1937, str. 9.
  8. ^ Amerikanac traži svoju imovinu: „Demokrate vratite mi očevu vilu u Krunskoj“ („Blic“, 14. novembar 2012)
  9. ^ „Vraćena vila u Krunskoj”. Novosti. Pristupljeno 1. 2. 2020. 
  10. ^ „Povratak vlasnika - Božić stiže po vilu u Krunskoj”. Blic. Pristupljeno 1. 2. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]