Dolac (Klina)

Koordinate: 42° 35′ 48″ S; 20° 35′ 44″ I / 42.5967° S; 20.5956° I / 42.5967; 20.5956
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Dolac
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaKosovo i Metohija
Upravni okrugPećki
OpštinaKlina
Stanovništvo
 — 2011.276[1]
Geografske karakteristike
Koordinate42° 35′ 48″ S; 20° 35′ 44″ I / 42.5967° S; 20.5956° I / 42.5967; 20.5956
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina500 m
Dolac na karti Srbije
Dolac
Dolac
Dolac na karti Srbije
Ostali podaci
Registarska oznakaPE

Dolac (alb. Lugu/Dollci) je naseljeno mesto u opštini Klina, na Kosovu i Metohiji. Prema popisu stanovništva iz 2011. u naselju je živelo 276 stanovnika.

Položaj[uredi | uredi izvor]

Atar naselja se nalazi na teritoriji katastarske opštine Dolac površine 475 ha.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Dolac se prvi put pominje u darovnim poveljama srpskog kralja Milutina iz 1282. i 1289. godine, kojima je selo priloženo svetogorskom manastiru Hilandaru. Po turskom popisu iz 1455. godine u Dolcu je bilo središte istoimene nahije sa preko 15 sela i trgom. Tada je imalo 45 srpskih kuća, dva seoska popa i manastir sa tri monaha.

U selu postoji crkva Vavedenja Bogorodice, koja se u narodu zove Sveta Prečista. Zbog prostrane porte oko nje, (polusrušenih) konaka, trpezarije i okvirnih zidova sa velikom kapijom na severozapadnoj strani, crkva Vavedenja Bogorodice smatra se i manastirom. O vremenu njene gradnje postoje dva predanja. Prema prvom, crkva je starija od manastira Dečana, a prema drugom, podignuta je „četiri godine pre Kosova“, tj. 1385. godine. U crkvi su očuvana dva sloja živopisa: noviji iz 1620. godine i stariji ispod njega, koji je verovatno rađen sredinom 14. veka. Delimična obnova je izvršena u 19. veku. U crkvi je bila čuvana bogata zbirka starih srpskih rukopisa. Krajem 19. ili početkom 20. veka oni su preneti u Narodnu biblioteku u Beogradu, da bi se stručno konzervirali i bolje sačuvali. Međutim, prilikom nemačkog bombardovanja 6. aprila 1941. godine ti rukopisi su izgoreli u požaru. U Dolcu se nalaze i ostaci starog crkvišta, sa nekoliko nadgrobnih spomenika.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Do 1999. godine u selu je bilo nešto preko 200 Srba. Prema popisu iz 2011. godine, Dolac ima sledeći etnički sastav stanovništva:

Nacionalnost[1] 2011.[a]
Albanci 273 (98,91%)
Srbi 3 (1,09%)
Ukupno 276


Demografija[1][2]
Godina Stanovnika
1948. 369
1953. 419
1961. 502
1971. 571
1981. 584
1991. 588
2011. 276

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Popis iz 2011. na Kosovu i Metohiji su sproveli organi samoproglašene Republike Kosovo. Ovaj popis je bio bojkotovan od strane velikog broja kosovskih Srba, tako da je stvarni udeo Srba na Kosmetu znatno veći od onog iskazanog u zvaničnim rezultatima ovog popisa.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Etnički sastav stanovništva na Kosovu i Metohiji iz 2011. godine (jezik: engleski)
  2. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]