Pređi na sadržaj

Dubrovna

Koordinate: 54° 34′ 00″ S; 30° 41′ 00″ I / 54.566667° S; 30.683333° I / 54.566667; 30.683333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dubrovna
Дуброўна; Дубровно

Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Belorusija
Oblast Vitepska oblast
RejonDubrovenski rejon
Osnovanprvi pomen 1514.
Status gradaMagdeburško pravo 1773.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2009.8.041
Geografske karakteristike
Koordinate54° 34′ 00″ S; 30° 41′ 00″ I / 54.566667° S; 30.683333° I / 54.566667; 30.683333
Vremenska zonaUTC+3
Aps. visina170 m
Dubrovna na karti Belorusije
Dubrovna
Dubrovna
Dubrovna na karti Belorusije
Poštanski broj211587
Pozivni broj+375 2137
Registarska oznaka2
Veb-sajt
dubrovno.vitebsk-region.gov.by

Dubrovna ili Dubrovno (blr. Дуброўна; rus. Дубровно) grad je u severoistočnom delu Republike Belorusije i administrativni centar Dubrovenskog rejona Vitepske oblasti.

Prema podacima popisa iz 2009. u gradu je živeo 8.041 stanovnik.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Dubrovna je smešten na obalama reke Dnjepar, na mestu gde se u ovu reku ulivaju rečice Zadrubovenka i Svinka. Smešten je na oko 90 km južnije od administrativnog centra oblasti Vitepska, odnosno na oko 230 km severoistočno od glavnog grada zemlje Minska.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Dubrovna na slici iz 1840.

U jednom pismu izvesnog činovnika Dimitrija Semenoviča iz 1393. pominje se „dubrovenska njiva“ (rus. земля пустая дубровенская), dok se Dubrovna kao gradsko naselje prvi put pominje u spisima iz 1514. godine.

Tokom prve polovine XIV veka područje Dubrovne i njene okoline postaje delom Velike Kneževine Litvanije. U vreme vladavine knjaza Kazimira dubrovenska zemlja je predata u vlasništvo tadašnjem smolenskom namestniku Juriju Gleboviču. Gleboviči su tu osnovali utvrđenje koje je u kasnijim epohama igralo važnu ulogu u istoriji Dubrovne.

Nakon prve podele poljsko-litvanske zajednice 1772. Dubrovna ulazi u sastav Ruske Imperije, odnosno u posed knjaza Grigorija Potemkina koji je u naselju otvorio prvu fabriku. Tokom XIX veka otvorena je i tkačka manufaktura koja je 1901. prerasla u takozvanu Dnjeparsku tekstilnu radionicu.

Sovjetska vlast u gradu uspostavljena je 1917. godine. Službeni status grada dobija 1925. godine.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema podacima sa popisa stanovništva 2009. u gradu je živeo 8.041 stanovnik.

Kretanje broja stanovnika
1959. 1970. 1979. 1989. 2009.
4.903[1] 6.328 7.805 9.650 8.041

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Recensements de 1959, 1970 et 1979 sur www.webgeo.ru”. webgeo.ru. Arhivirano iz originala 24. 05. 2007. g. Pristupljeno 30. 9. 2013. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]