Elizabeta Dimitrova

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Elizabeta Dimitrova
Lični podaci
Datum rođenja(1962-07-28)28. jul 1962.(61 god.)
Mesto rođenjaSkoplje, SFRJ
Naučni rad
Poljeistorija umetnosti, vizantologija, profesor

Elizabeta Dimitrova (Skoplje, 28. jul 1962) je makedonska istoričarka umetnosti, vizantolog, profesorka.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Diplomirala je 1986. na Filozofskom fakultetu u Skoplju, dobivši nagradu Franz Manning kao najbolji student Filozofskog fakulteta u deceniji 1976—1986. i najbolji student na Univerzitet u Skoplju 1986. godine. U akademskoj godini 1989—1990. bila je stipendista na Univerzitet u Beču preko Fondacije Johan Gotfrid fon Herder. Magistrirala je na Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu 1993 (mentor - prof. Dr Jovanka Maksimović), gde je i doktorirala 1998. (pod mentorstvom prof. D. -r Ivan M. Đorđević ). Godine 1998. dobila je stipendiju Meri Čonkof (Marie Chonhoff) i bila je gostujući predavač na Univerzitetu Tempe - Arizona. Od 1987. godine radi na Filozofskom fakultetu u Skoplju, gde je 2008. izabrana za redovnog profesora. U 2001. i 2002. je dobila sertifikat za organizovanje i upravljanje letnjim školama, seminarima i obukama od Centralnoevropski univerzitet u Budimpešti. U periodu od 2004—2011. bila je direktor avangardnog - Ohridskog letnjeg univerziteta (Univerzitet Euro Balkan) u okviru na kome je organizovana prva Letnja škola za vizantijska umetnost (2002). Stalni je član Uredništva Arheološkog časopisa Folia Archaeologica Balkanica, koji je u izdanju Filozofskog fakulteta posvećen zaslužnim savremenim arheološkim autoritetima[1].

Stvaralaštvo[uredi | uredi izvor]

U okviru svog naučnog rada posvetila se proučavanju umetnosti, kulture i socio-kulturnim odlikama ranohrišćanske i vizantijske ere. U tom kontekstu je dešifrovala i prvi put objavila programske, ikonografske i umetničke osobine keramike „ikone“ sa lokaliteta Viničko Kale, koji je 90-ih godina 20. veka postao jedna od glavnih arheoloških atrakcija na Balkanu. Programski i ikonografski koncept fresaka u Episkopska bazilika u Stobi identifikovala je na osnovu fragmentarno sačuvanih delova ukrasa iz 4. veka. Mnogi od njenih naučnih radova posvećeni su analizi i kontekstualizaciji simboličkih značenja ikonografije ranohrišćanskih mozaika u Stobi, Heraklea Linkestis i antičkom Lihnidu. Posebna pažnja u njenom istraživanju posvećena je modelima vizuelizacije dogmatskih poruka kroz simbolički jezik umetničkog izražavanja u periodu 3-6 veka.(u rimske katakombe, mozaicima u Raveni, u domenu kamene plastike iz regiona Mediterana). Na polju vizantijske umetničke kulture napisala je monografiju posvećenu crkvi „Uspenje Presvete Bogorodice“ - Matejče (najveći srednjovekovni slikani ansambl na makedonskoj teritoriji) i tačno je odredila hronologiju gradnje i naslikane freske. Takođe je kontekstualizovala freske u nizu srednjovekovnih crkava u Makedoniji:(Nerezi, Kurbinovo, Veljusa, Vodoča, Manastir Svetog Andreje na Treski, Markov manastir itd.) Sa svojim naučmim radovima, učestvovala je na 53 domaća i međunarodna naučna skupa i bila rukovodilac 29 međunarodnih projekata[2], [3], [4].

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

• Keramički reljefi iz Viničko kale, Skoplje 1993./Ceramic Reliefs of the Vinica Kale, Skopje 1995.[5]

• Najstariji hrišćanski simboli, Skoplje 1995.[6]

• Viničke terakote, Skoplje 2000.[7]

• Srednjovekovne freske u Makedoniji, Skoplje 2000.[8]

• Manastir Matejče, Skoplje 2002.[9]

• Macedonia. L’arte medioevale, Milano 2006/Vizantijska Makedonija, Skoplje 2006./ Macedoine Byzantine. Histoire de l’Art Macédonien du IXe au XIVe siècle, Thalia, Paris 2006 (u koautorstvu sa S. Korunovski) [10]

• Ohrid - bogatstvo sveta, Skoplje 2007.[11]

• Sedam spomenika kulture u Skoplju i skopskom regionu, Skoplje 2009./Skopje. Seven Monuments of Art and Architecture, Skopje 2010 Les Arts Sacrès de Sept Monuments à Skopje et dans ses environs du XIIe au XIXe siècle, Skopje 2012[12]

• Ohrid Sub specie aeternitatis, Ohrid 2011. (u koautorstvu sa P. Kuzman)[13]

• Painting and Architecture in Medieval Macedonia, Skopje 2011. (u koautorstvu sa S. Korunovski)[14]

• Matka - Kulturno nasleđe, Ohrid 2011. (u koautorstvu sa V. Lilčić, K. Antevska i A. Vasilevski)

• Misterija Vinice. Keramička riznica kasnoantičke tvrđave /The Vinica Mystery. The Ceramic Treasuries of a Late Antique Fortress, Vinica 2012.[15]

• The Painterly Horizons of the Frescoes of the Episcopal Basilica: Iconographic Design, Symbolic Configuration, Stylistic Modularities, Early Christian Wall Paintings from the Episcopal Basilica in Stobi, Stobi 2012.[16]

• Makedonija. Milenijumske kulturno-istorijske činjenice (jedan od autora enciklopedije i urednik), Skoplje 2013.[17]

• Seven Medieval Churches in the Republic of Macedonia, Skopje 2014./ Sedam srednjovekovnih crkava u Republici Makedoniji, Skoplje 2015. (u koautorstvu sa g. Velkov)[18]

• The Church of Saint Panteleimon at Nerezi, Skopje 2015./Crkva Svetog Pantelejmona u Nerezima, Skoplje 2016.[19]

• The Church of Saint George at Kurbinovo, Skopje 2016/Crkva Svetog Đorđa u Kurbinovu, Skoplje 2016.[20]

• The Church of the Virgin Eleoussa at Veljusa, Skopje 2016./Crkva Svete Bogorodice Eleuse u Veljusi, Skoplje 2016.[21]

• The Church of the Holy Mother of God at Matejče, Skopje 2016./Crkva Svete Bogorodice u Matejče, Skoplje 2016[22]

• The Terracotta Relief Plaques from Vinica, Skopje 2016./Keramičke reljefne ploče iz Vinice, Skoplje 2016.[23]

• Perception of Beauty (with co-authors), Rijeka 2017.[24]

• Ohridska arhiepiskopija: istorija, kultura, tradicija, identitet, Skoplje 2018.

• Skoplje. Osam milenijuma života, kulture, rada, Skoplje. 2019. (u koautorstvu sa D. Mitrevskim, V. Lilčićem Adamsom i E. Manevom)[25]

• Seven Medieval Churches in the Region of Pelagonia and Prespa, Skopje 2019.[26]

• The Church of Saint Demetrius (King Marko’s Monastery) at Sušica, Skopje 2020./Crkva Svetog Dimitrija (Markov manastir) u Sušici, Skoplje 2020.[27]

• The Church of Saint Andreas In the Gorge of Matka, Skopje 2020./Crkva Svetog Andrije u kanjonu Matke, Skoplje 2020.[28]

• i 120 naučnih radova objavljenih u domaćoj i međunarodnoj periodici[29]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]