Pređi na sadržaj

Žarko Gavrilović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Žarko Gavrilović
Žarko Gavrilović
Osnovni podaci
Pomesna crkvaSrpska pravoslavna crkva
ArhiepiskopijaBeogradsko-karlovačka
Činprotojerej
SedišteBeograd
Lični podaci
Datum rođenja(1933-04-10)10. april 1933.
Mesto rođenjaDrežnik, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti1. januar 2016.(2016-01-01) (82 god.)
Mesto smrtiBeograd, Srbija

Žarko Gavrilović (Drežnik, 10. april 1933Beograd, 1. januar 2016) bio je srpski pravoslavni teolog i sveštenik u činu protojereja.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 10. aprila 1933. godine u Drežniku kod Užica kao sedmo dete po rođenju od oca Đorđa (1902–1985) i majke Slavke (1900–1938). Osnovnu školu završio je u svom rodnom mestu, nižu realnu gimnaziju u Užicu, petorazrednu Bogosloviju i Bogoslovski fakultet Univerziteta u Beogradu (gde je kasnije bio počasni profesor).

Rukopoložen je u čin đakona u Crkvi Ružici u Beogradu na hramovnoj slavi Maloj Gospojini, 21. septembra 1956, od strane vikara patrijarha Germana Dositeja (Stojkovića). Sutradan, na praznik sv. Joakima i Ane u Kapeli Svetog Simeona Mirotočivog u Patrijaršiji, rukopoložen je u čin jereja od strane patrijarha Germana koji je u to vreme administrirao eparhijom žičkom.[1]

Završio je postdiplomske studije na Oksfordu gde je studirao od 1967. do 1970. godine. Doktorirao je 1. juna 1973. na Bogoslovskom a 13. decembra 1985. na Filozofskom fakultetu u Beogradu.[2]

Nakon demokratskih promena i uvođenja višestranačja u Srbiji, bio je jedan od osnivača i potpredsednika Srpske narodne obnove (SNO) u Novoj Pazovi 6. januara 1990. godine. Ubrzo je napustio SNO i 15. aprila 1990. godine formirao Srpsku svetosavsku stranku. Kao predsednik, uređivao je list stranke „Beli orao”.[3]

Preminuo je 1. januara 2016. godine, a sahranjen je 5. januara u rodnom Drežniku.[4]

Objavljene knjige[uredi | uredi izvor]

Gavrilović je napisao više knjiga i stručnih radova, objavljenih u Srbiji i u inostranstvu. Poznatije knjige su mu:

  • „Ljubav, brak i žena” (Kraljevo, 1965)
  • „Pogled u večnost” (Kraljevo, 1970)
  • „Velika misterija sveta” (Beograd, 1980)
  • „Srpski psalmi” (Beograd, 1980)
  • „Gospod Isus Hristos – istorijska ličnost” (Kragujevac, 1980)
  • „Logika krsta” (Beograd, 1981)
  • „Bračna poema sveta” (Beograd, 1981)
  • „Zašto verujem u Boga” (Beograd, 1982)
  • „Mogućnost sveznanja i budućnost vere” (Beograd, 1982)
  • „Na braniku vere i nacije” (Beograd, 1986)

Gavrilovićeva knjiga „Na braniku vere i nacije” je po izlasku izazvala veliku pažnju i doživela nekoliko izdanja. Recenzent knjige je dr Vojislav Koštunica a korice je ilustrovao Milić od Mačve.

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]